Još početkom rujna činilo se da je pred vratima Jadroplova 40-ak milijuna kuna svježeg kapitala.

Na to je upućivala lista prihvaćenih ponuda u postupku dokapitalizacije te većinski (70-postotno) državne kompanije. Ali veoma brzo sve se okrenulo naglavačke.

Strka, raskol, kaos

Strka i raskol u Nadzornom odboru, pa smjena Uprave, imenovanje novog čelnika, ostavke nadzornika, povlačenje suglasnosti NO-a za dokapitalizaciju, proglašenje zastoja do daljnjega…

Prije nekoliko dana nova je Uprava na čelu s Ivanom Pavlovićem i službeno odbila sve ponude i obustavila postupak proveden na temelju skupštinskog ovlaštenja i suglasnosti NO-a za raspisivanje poziva na upis do dva milijuna dionica, po najmanje 25 kuna.

Nakon što je još bivša Uprava ponuditeljima čije je ponude prihvatila uputila protuponudu odnosno zahtjev za usklađenjem ponuda (na 26 kuna), osam ih ga je i prihvatilo, navodi se u priopćenju. No, navodi se i da su to “nove ponude za koje se mora donijeti i nova odluka”, kao i da “društvo ima pravo nanovo odlučivati i o prihvatu prvotnih ponuda koje nisu usklađene s protuponudom”.

Ukratko, i dalje je dosta upitnika. Ali slijed događaja na tragu je teza o državi kao lošem vlasniku kompanija koje posluju na (svjetskom) tržištu. S poboljšanjem stanja na brodarskom tržištu, posebice rasutih tereta, s pozicije većinskog vlasnika razumno je vagati koliko i po kojoj cijeni prepustiti novim ulagateljima, ali kod Jadroplova privatizaciju predviđa i od Europske komisije odobreni Plana restrukturiranja.

Njegova završnica poklopila se s oporavkom vozarina. Kad je NO dao suglasnost za poziv za upis dionica vozarine su već mjesecima bile u znaku rasta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, kako kompanija i nakon ishođenih 26 milijuna eura otpisa tijekom financijskog restrukturiraja još ima dosta duga, nije baš bilo jagme investitora, barem ne po cijenama znatnije iznad minimalnih 25 kuna (a da su bili spremni uložiti najmanje milijun kuna). Upis su zaobišli npr. mirovinski fondovi, ali Pavlović je koji tjedan kasnije svejedno rekao kako bi “možda bilo dobro da se uključe”.

Pitanje valuacije nadzornici su pak potegnuli tek nakon odabira ponuđača, a trebalo im je gotovo dva mjeseca i da zaključe kako ni sadržaj javno objavljenog poziva za upis dionica nije ono što su mislili da su odobrili. U općoj pomutnji mnogi su iščitali i političke igre.

Kako bilo, dokapitalizacija je do daljnjega na čekanju. Ostaje vidjeti hoće li za storniranim “dokapom” ostati sudski repovi i je li obrazloženje o odbijanju prethodno prihvaćenih ponuda pravno-procesno branjivo.

Što s gradnjom brodova?

Te vrste rizika ne bi trebalo biti oko ugovora o gradnji dvaju brodova za rasuti tetret s kineskim brodogradilištem. Iz Jadroplova su prošli tjedan potvrdili da taj ugovor, koji je bivša Uprava potpisala 18. kolovoza nije stupio na snagu te da “s tog osnova neće nastati nikakva investicija niti obveza za društvo”.

Ali to bi se moglo odraziti na plan pomlađivanja flote. Cijene novogradnje brodova samo u protekla tri mjeseca porasle su 10-ak posto, a mogući novi pregovori pomakli bi i rokove gradnje. No, Pavlović je rekao i da razmišlja o disperziji flote. U kojem smjeru, ne zna se.