Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) podnijela je optužni prijedlog Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu protiv Dalekovoda zbog zlouporabe tržišta kako je najavila u rujnu.
Mali dioničari su, međutim, nezadovoljni smatrajući da je regulator dužan podnijeti kaznene prijave protiv odgovornih za zatajenje povlaštenih informacija “zbog kojih su država preko HBOR-a, mirovinski fondovi i mali dioničari pokradeni za više od 100 milijuna kuna”. Najavljuju da će se “stoga Hanfom i njenim postupanjem baviti europski sudovi”.
Kasnili s objavom
Iz Agencije objašnjavaju da je Dalekovod prekršio Uredbu EU o zlouporabi tržišta neobjavivši povlaštenu informaciju da je kompanija zaprimila iskaze interesa za sudjelovanje u financijskom restrukturiranju.
Umjesto objave te informacije dioničarima i javnosti kako nalaže propis Dalekovod je odlučio voditi pregovore oko restrukturiranja s jednim od ponuditelja, a u kojem je postupku sudjelovao najveći vjerovnik kompanije.
U posrednom nadzoru Hanfa je češljala postupke Dalekovoda od veljače do svibnja prošle godine utvrdivši da se radilo o povlaštenim informacijama “koje bi ulagatelji vjerojatno iskoristili prilikom donošenja odluke o ulaganju u dionicu društva”.
Inače, Uredba o zlouporabi tržišta u članku 17. Propisuje da izdavatelj obavješćuje javnost “što je prije moguće” o povlaštenim informacijama te osigurava da se one objavljuju na način koji omogućuje javnosti brz pristup tim informacijama te njihovu potpunu, točnu i pravovremenu procjenu.
Riječ je, podsjetimo, o prošlogodišnjoj ponudi za resturkturiranje i preuzimanje Dalekovoda od strane malteškog Construction Linea i Končara Elektroindustrije. Početkom veljače 2021. Dalekovod je objavio da razmatra mogućnost financijskog restrukturiranja i primjerene kapitalizacije te poziva na dostavu iskaza interesa do 15. veljače.
Zajednički iskaz interesa ponijele su spomenute dvije kompanije s kojima se krenulo u smanjenje temeljnog kapitala te pregovore o svježoj dokapitalizaciji od 350 milijuna kuna. Potom Dalekovod sklapa ugovore o povjerljivosti s dva ponuđača koji 23. travnja podnose zajedničku uvjetovanu ponudu za sujelovanje u dokapitalizaciji.
U njoj uvjetuju smanjenje temeljnog kapitala zbog ranijih gubitaka i spajanje dionica za ciljano povećanje kapitala od 350 milijuna kuna. Istog dana, Uprava Dalekovoda donosi odluku o odgodi objave povlaštene informacije do dovršetka pregovora.
Konačno, 21. svibnja tek na stranicama ZSE objavljuju konkretnu ponudu i poziv na Glavnu skupštinu za smanjenje kapitala na 2,5 milijuna kuna pojedinačnim spajanjem dionica u omjeru 100:1 uz povećanja kapitale od najmanje 150 do 410 milijuna kuna u tri kruga upisa. Isti dan Uprava Dalekovoda poziva na Glavnu skupštinu.
‘Šteta 100 milijuna kuna’
Mali dioničari nezadovoljni su takvom argumentacijom regulatora i najavljuju postupke pred EU sudom. “Više puta smo matematički dokazali kako se dokapitalizacija mogla provesti i na način da se ne oštećuju država, mirovinski fondovi i mali dioničari za preko 100 milijuna kuna i da usprkos katastrofalnom vođenju poduzeća proteklih godina od strane uprave i lažnom davanju informacija i višemilijunskim povećanjima troškova za službena putovanja, edukacije i ostale sumnjive milijunske troškove uprave poduzeću ne prijeti stečaj”, ističu iz Udruge malih dioničara Dalekovoda.
“Ali, pored jasnih empirijskih činjenica da poduzeće može funkcionirati stabilno i profitabilno i da usprkos velikoj financijskoj šteti za državu, mirovinske fondove i društvo koje bi prouzročila navedena dokapitalizacija, službena politika, institucije i pravosuđe nas ignoriraju pogodujući sumnjivoj skupini hrvatskih državljana koji su na Malti osnovali poduzeće kako bi preuzeli Dalekovod”, napominju.
Hanfa pak odgovara da “nema nadzornih ovlasti povezanih s primjenom odredbi Zakona o trgovačkim društvima niti je nadležna za davanje mišljenja o odredbama tog propisa”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ako su gore navedeni podaci točni, a nema razloga sumnjati da nisu, onda se ova pljačka mora što više(agresivno) medijski isticati. To je jedini način da se nešto pokrene, inače će završiti kao i mnoge pljačke do sada, koje su “ozakonjene”. I prozvani bi trebali imati interes rasvijetliti ovaj slučaj, tako da skinu sumnju sa sebe.Tko će sve podijeliti novce za zasluge, ostaje “nagađati”, a možda i neće trebati ako se slučaj rasvijetli sa svih strana. Svima je u interesu zar ne?
Hvala poslovnom.hr, konačno da je netko nešto objavio o pljački dlkv dionica. Naime nakon što smo mi sad “bivši” dioničari i država već jednom dokapitalizirali dlkv i stvarno ga spasili prilikom predstečajne nagodbe sad su nam se “zahvalili” i poništili 99% dionica. Novi kupac je praktički kupio dlkv za sitniš a pri tom nama ostalim dioničarima nisu uopće dali da sudjelujemo u ovoj novoj dokapitalizaciji (bolje rečeno kupnji, preuzimanju dlkv).
Ljubazno bih zamolio moderatora da odobri ovaj komentar koji je isti kao onaj gore objavljen 10.02.2022. u 09:49h, a onaj gornji da izbriše jer u gornjem članku zbog boldanog dijela tekst je ostao nečitak. Evo šaljem ponovno isti tekst dolje, uređen i bez boldanih dijelova i još jednom molim da moderatora objavi ovaj komentar, a gornji izbriše zbog nečitkosti uzrokovanih boldanjem. Hvala unaprijed u ime Neformalne Udruge malih dioničara Dalekovoda d.d..
<p style=”background: white; vertical-align: baseline; margin: 3.75pt 0cm 3.75pt 0cm;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Još jednom zahvala poslovnom.hr na objavi i realnom sagledavanju situacije.</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Evo kratak komentar da se javnost upozna što je konkretno dovelo do ovakvog stanja i kako su se Uprave Dalekovoda d.d. od 2016-2020. ponašale kao pijani milijarderi, a sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nada Nekić Plevko iz samo njoj znanih razloga nije ovo uzela u obzir:<br style=”mso-special-character: line-break; box-sizing: border-box;” /><!– [if !supportLineBreakNewLine]–>
<!–[endif]–></span></p>
<p style=”background: white; vertical-align: baseline; margin: 3.75pt 0cm 3.75pt 0cm;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Uprava Dalekovoda d.d. je predmetnu dokapitalizaciju opravdavala time da poduzeću prijeti stečaj što nije točno ako pogledamo sljedeće. Iz analize Godišnjih izvješća Dalekovoda, d.d. (dalje: Društvo) za proteklih nekoliko godina vidljiv je neprihvatljiv i neobrazložen vrlo visoki rast nekih troškova. To se prvenstveno odnosi na stavku dnevnice i putni troškovi. Taj trošak u 2016. g. iznosio je 21 mln kn odnosno 30 tis kn po zaposlenom (napomena: po ukupno zaposlenom u Društvu), da bi u 2017. g. porastao na 30 mln kn, što je 39 tis kn po zaposlenom, 2018. g. porastao je na 48 mln kn odnosno na 60 tis kn po zaposlenom, 2019. g. porastao je na 52 mln, što je čak 67 tis po zaposlenom i 2020. g. iznosio je 47 mln odnosno 54 tis po zaposlenom. Dakle, u zadnje tri godine to je prosječni rast dnevnica i putnih troškova po zaposlenom 100% u odnosu na 2016. g.. Bilo bi za očekivati da su ti izdaci bili u funkciji povećanja poslovnih prihoda, ali ne da to nije ni u približnoj korelaciji, već su poslovni prihodi po zaposlenom pali sa 1,3 na 1,26 u 2019. i 1,25 mln kn u 2020. g. I sve to događa se u vrijeme kad Društvo kumulira dospjele, a neizvršene obveze po predstečajnoj nagodbi i u godinama (2017 – 2020) u kojima je ostvaren kumulirani gubitak od 223 mln kn. Da je izdatak za dnevnice i putne troškove po zaposlenom u razdoblju 2017 – 2020 ostao na razini 2016. g. gubitak bi bio manji za 81 mln kn. A da je izdatak za dnevnice i putne troškove u razdoblju 2017 – 2020 ostao na razini apsolutnog iznosa iz 2016. g., dakle da su ti troškovi bili u korelaciji sa ostvarenim poslovnim prihodima, gubitak bi bio manji za čak 93 mln kn. Tim novcem mogle su biti podmirene sve dospjele obveze po predstečajnoj nagodbi, kao i obveze iz tekućeg poslovanja. To bi rezultiralo i značajnim uštedama na zateznim kamatama. U Godišnjim izvješćima nema ni riječi obrazloženja tih enormnih isplata dnevnica i putnih troškova.</span></p>
<p style=”background: white; vertical-align: baseline; margin: 3.75pt 0cm 3.75pt 0cm;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”> Dalje, unutar vanjskih usluga evidentan je enormni skok kratkoročnih zakupnina i vrlo visok rast troška prijevoza. Zakupnine su sa 1 mln kn u 2017. i 2018. g. skočile u 2019. g. na čak 32 mln kn, uz daljnji visok rast u 2020. g. na 39 mln kn. U Godišnjim izvješćima se navodi da se radi o najmu postrojenja i opreme, uključujući i informatičku opremu, ali se ne navode razlozi takvog naglog skoka sa jednog milijuna kuna na preko trideset milijuna kuna, ni tko su barem glavni najmodavci. Trošak usluge prijevoza porastao je čak za 200% u 2020. g. u odnosu na 2019. g. odnosno sa 6 mln kn na 18 mln kn. Ni za taj povećan izdatak za uslugu prijevoza od čak 12 mln kn nema ni riječi obrazloženja.</span></p>
<p style=”background: white; vertical-align: baseline; margin: 3.75pt 0cm 3.75pt 0cm;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>U Godišnjim izvješćima ističe se članstvo Društva u mnogobrojnim udruženjima, kao i sudjelovanje zaposlenika na stručnim skupovima tih udruženja u zemlji i inozemstvu. U teškoj financijskoj situaciji, u kojoj se društvo već godinama nalazi, bilo je nužno reducirati ta članstva i sudjelovanja na zaposlenika na raznim skupovima te povezano s time reducirati i sudjelovanje društva u pripremi i organizaciji tih skupova, kao i sva sponzorstva i donacije. Kad se dozvoljava tako nekontroliran rast dnevnica i putnih troškova, izdataka koji su uvijek pod posebnom pozornošću investicijske javnosti, onda se sigurno ne može očekivati da je generiranju svih ostalih troškova i rashoda posvećena veća pažnja, a pogotovo ne pažnja dobrog gospodara. Navedeno potvrđuje analiza kretanja i rasta svih ostalih troškova, kojom analizom je utvrđen, najblaže rečeno, nelogičan i upitan rast. Na najvećim troškovima poput troškova sirovina i materijala i troškova zaposlenih i relativno male uštede znače značajne uštede u apsolutnim iznosima. Na nekim ostalim poslovnim rashodima i financijskim rashodima moguće su i relativno visoke uštede, kojima upravo zbog toga što su relativno mali nije posvećena adekvatna pažnja i kontrola.</span></p>
<p style=”background: white; vertical-align: baseline; margin: 3.75pt 0cm 3.75pt 0cm;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”> <br style=”box-sizing: border-box;” />Zaključno, Društvo je bez značajnijeg napora i negativnih posljedica moglo učinkovitim upravljanjem troškovima smanjiti rashode u posljednjih nekoliko godina najmanje za 100 mln kn godišnje, što znači da krajem 2020. g. Društvo ne bi imalo kumulirani gubitak od skoro 400 mln kn. Drugim riječima, taj je gubitak isključiva posljedica raznih i velikih neracionalnosti u poslovanju i to u svim segmentima poslovanja odnosno posljedica neprilagođenog upravljanja Društvom sukladno stanju Društva nakon sklopljene predstečajne nagodbe 2014. godine. Uz navedeno, financijski položaj Društva namjerno se čini težim, da bi se dobila lošija slika financijskog stanja Društva od stvarne. Tako se kontinuirano drži relativno visoko stanje novca u banci i blagajni, koje je krajem 2020. g. iznosilo 64 mln kn, da bi krajem trećeg kvartala 2021. g. poraslo na 70 mln kn, što je dovoljno za isplatu bruto plaća za čak 3,5 mjeseca. Ne vidi se potreba držanja rezerve novca za isplatu više od jedne plaće, što je 20 mln kn, pogotovo uz istovremeno visoke dospjele nepodmirene obveze. Nelogičan je i neprihvatljiv vrlo visoki rast danih predujmova dobavljačima materijala, opreme i usluga od čak 186% u 2020. g u odnosu na 2019. g., odnosno rast sa 29 na 83 mln kn, što predstavlja značajno smanjenje i moguće prikrivanje platežne sposobnosti društva. Dakle, proizlazi da su dospjele nepodmirene obveze mogle biti u cijelosti podmirene i to čak iz dva izvora, prvi je iz dokazano moguće godišnje racionalizacije troškova od minimum 100 mln kn, a drugi iz rezerve novca u banci i blagajni od 50 mln kn i smanjenja odobravanja predujmova dobavljačima, ali onda financijska situacija Društva ne bi izgledala tako dramatično, a to očito ne odgovora scenaristima preuzimanja Društva.
</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Članovi uprave koji su osmislili i proveli ovu dokapitalizaciju su:</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Tomislav Rosandić,</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Đuro Tatalović,</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Ivan Kurobasa,</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Hrvoje Išek.</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Nisu svi od 2016. u Upravi Dalekovoda, ali oni su odgovorni za provedbu ove dokapitalizacije.</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”> </span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Kroz dan/dva napisat ćemo ovdje komentar o odgovornosti Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i mirovinskim fondovima kako su se odrekli oko 65 mln. kuna državnog novca i novca naših mirovina.</span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”> </span></p>
<p style=”margin: 3.75pt 0cm; background: white; vertical-align: baseline; box-sizing: border-box; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit;”><span style=”font-size: 10.5pt; font-family: ‘Martel Sans’, serif;”>Neformalna Udruga malih dioničara Dalekovoda d.d.</span></p>
<p class=”MsoNormal”></p>
Svaka čast poslovnom.hr na objavi 👍 jedini u HR 👍
Uključite se u raspravu