Nakon što su dan prije zabilježili lagani oporavak, jučer su američki burzovni indeksi opet počeli opadati. Razlog tome su najveći ikad zabilježeni gubici General Motorsa, daljnji pad dolara te novi otpisi sredstava vezanih uz sekundarne hipoteke. Najveći svjetski proizvođač automobila General Motors zabilježio je pad dionice od 1,77 dolara (na 34,39 USD) nakon što je izvjestio o gubitcima vezanim uz hipoteke te otpis 39 milijardi dolara. Tako je po dionici GM zabilježio 2,80 dolara gubitka. “Ima li još koja nepogoda koja će pogodiit financijski sektor? Hoće li dolar nastaviti padat? Hoće li cijene nafte dostići 100 dolara po barelu?- to su pitanja na koja tržišta odgovaraju”, kazao je Matthew Kaufler, mendažer u tvrtki Clover Capital Management koja u portfelju ima 2,6 milijardi dolara vrijednu imovinu.

Daljnji pad Citigroupa
Indeks Standard & Poor’s 500 pao je za 17,2 boda, na ukupno 1 507,8. Dow Jones indeks sada je na 13 538 bodova (pad sa 139 bodova), dok je tehnološki indeks Nasdaq pao za 20,75 bodova i sada je na 2 212,75. Najveća američka banka Citigroup i jučer je opet izgubila na vrijednost dionice koja je pala za 62 centa, na 34,44 dolara. JPMorgan Chase izgubila je 26 centi na vrijednosti dionice (sada je na 42,85 USD), a dionica Merrill Lyncha potonula je za 1,12 dolara, na 55,25 USD. Pale su i vrijednosti europskih burzovnih indeksa za jedan posto. Razlog tome je skok eura na novu rekordnu razinu u odnosu na dolar, što je potaknulo zabrinutosti oko njegova utjecaja na korporativne zarade. Londonski Ftse indeks do jučer u podne je pao za 1,04 posto, na 6.407 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na nešto manjem gubitku, od 0,5 posto, spustivši se na 7.785 bodova. Iako su burzovni indeksi i dalje oko četiri posto na dobitku od početka godine, njihov je rast osjetno niži u usporedbi s 15-postotnim dobitkom zabilježenim u istom razdoblju lani. “U nekim izvješćima kompanija svjedočili smo tim učincima.

Udar na izvoznike
BMW i tvrtke papirne industrije to su navele u svojim izvješćima o rezultatima poslovanja”, kazao je Bernd Meyer iz DB-a. Meyer je dodao kako bi učinci snažnih tečajeva eura i funte u odnosu na dolar mogli sa zakašnjenjem pogoditi neke izvoznike, uključujući kompanije za industrijska i kapitalna dobra. Rastuće cijene roba i energenata, zajedno sa zabrinutostima oko zdravlja američkog gospodarstva te kineskim, po dolar štetnim izjavama redom su potaknuli prodaje dolara. Među najvećim gubitnicima našao se stoga automobilski sektor, koji se uvelike oslanja na izvoz. Pri tome su dionice BMW-a i Volkswagena oslabile po dva posto. Pridružio im se i bankarski sektor, s prosječnim padom cijena dionica od 1,4 posto. Njihovo slabljenje nadovezalo se na 7-postotne gubitke zabilježene u prošla četiri dana uslijed zabrinutosti oko daljnjih otpisa na koje bi mogle biti prisiljene banke pogođene kreditnom krizom. Dionice ING-a oslabile su 2,3 posto, RBS-a za 3, a HSBC-a za 1,7 posto. No, bilo je i dobitnika, ponajprije u sektoru nafte uslijed rekordne cijene nafte.

IEA prognozira nedostatnu opskrbu i rast cijena nafte

Potrošačima prijete još više cijene nafte i opasnost od nedostatne opskrbe s obzirom na prijetnju veće potražnje od proizvodnje, priopćila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA). Ta organizacija, koja ima savjetodavnu ulogu za 26 industrijski razvijenih zemalja svijeta, u svojim je godišnjim Svjetskim energetskim procjenama povisila procjenu potrebnih globalnih ulaganja u naftna polja do 2030. na 5400 milijarde dolara, te upozorila da bi, u suprotnome, cijene mogle dodatno porasti. To je 26 posto više od prošlogodišnje procjene, koja je iznosila 4.300 milijardi dolara. Cijene nafte kreću se oko razine od 100 dolara po barelu, izazivajući zabrinutost vlada zemalja potrošača o budućnosti njihovih gospodarstava.