Ako je vjerovati lekcijama iz povijesti, prošlotjedno smanjenje ključnih kamatnih stopa u režiji američke središnje banke zasigurno nije i posljednje u nizu. Makar se ta teza već odavno uvriježila među ulagačima, pedantni su kroničari iskopali i podatak kako se u posljednjih dvadesetak godina stopa prinosa na dvogodišnje državne obveznice, kao i sada, u tri navrata spustila ispod kamatne stope na federalne fondove. I sva tri puta uslijedilo je daljnje sniženje kamatnih stopa, što je samo razlog više zbog kojeg scenarij nastavka silaznog ciklusa kamatnih stopa svakim danom ima sve više poklonika. No to je ujedno i najvažniji razlog kraha američke valute koja sustavno uzmiče pred najvećim rivalima trpeći posljednjih dana velike gubitke. Euro se tako, dohvativši ključnu psihološku razinu od 1,40 dolara, domogao i granice od 1,41 dolara čime je sudbina američke valute, paradoksalno, pala u ruke europskih monetarnih vlasti. Jer samo njihova intervencija (verbalnog karaktera jer izravne je intervencije za sada posve iluzorno očekivati) može zaustaviti ili barem ublažiti eroziju dolara uz koju se posljednjih dana vezuju i prilično tmurna predviđanja okrenuta u smjeru moguće recesije u SAD-u. Zbog toga zamjetan dio analitičara u bližoj budućnosti očekuje agresivno spuštanje kamatnjaka u SAD-u, sve s ciljem izbjegavanja negativne stope gospodarskoga rasta. To pak ide na ruku tržištima kapitala, gdje primjena ekspanzivnije monetarne politike nailazi na nepodijeljene simpatije ulagača. Ponajprije onih na Wall Streetu odakle se optimizam velikom brzinom širi ostatkom planete bitno ublažavajući credit crunch koji je ne tako davno prijetio paralizom financijskih tržišta.

Ali i u takvim uvjetima (umjerenog optimizma), većina investitora još uvijek zaobilazi dionice financijskih institucija ignorirajući pozitivno intonirani news-flows koji evidentno ukazuje na normalizaciju stanja na međubankovnom tržištu stvarajući uvjete za postupan pad kamatnih stopa. Štoviše, niti David Viniar, financijski direktor Goldman Sachsa, navodeći procjene kako je aktualna kriza gotovo dodirnula dno (otvarajući pritom brojne prilike za zaradu), nije uspio u dovoljnoj mjeri odobrovoljiti ulagače. Jer nakon silnih špekulacija o negativnim učincima subprime krize, prilično neugodno je odjeknula procjena objavljena putem Reutersa kojom autor, pozivajući se na dobro informirane izvore, navodi kako bi Deutsche Bank uskoro mogla otpisati rizičnu aktivu u bilanci tešku čak 1,7 milijardi eura. Što je sasvim na tragu ranije objavljenih predviđanja analitičara JP Morgana, a jučer je isprovociralo pad cijene dionica najveće njemačke banke od 2,3 posto, iniciravši pravu poplavu naloga za prodaju bankovnih dionica. Time je najprije stradala Commerzbank (-3%), a zatim i francuski tercet (BNP Paribas, Credit Agricole i SocGen) koji su prodavatelji tretirali posve jednako, nanijevši im na dnevnoj razini gubitke od oko 1,4 posto. Za razliku od banaka, ekspanzivnija monetarna politika poslužila je kao kredibilan motiv za optimizam poklonicima resources segmenta čiju su izvedbu dodatno podgrijavale glasine prema kojima bi BHP Billiton (navodno) trebao potvrditi otkriće najvećeg svjetskog rudnika zlata (u sklopu čuvenog Olympic Dam projekta). I to u trenutku kada se cijena zlata penje ka najvišoj razini u posljednjih 28 godina (prema brojci od 750 dolara po unci) što je dionicama jučer donijelo skok cijene od 5,3 posto. U usporedbi s tek minornim pozitivnim pomacima kontinentalnih burzovnih indeksa, sektor je nudio zaista impresivne stope rasta o čemu najbolje svjedoči činjenica da su, kada je riječ o londonskom rudarskom kvartetu, na začelju bili Rio Tinto i Anglo American, s rastom od 3,5%. Riječi pohvale zaradio je BMW, prikazan kao iznimno perspektivna dionica u drugom dijelu tekuće godine (zbog očekivanog rasta prodaje s jedne te programa racionalizacije poslovanja s druge strane), uknjiživši solidnih 2,3% dnevnog rasta, te povukavši za sobom i ostala izdanja automobilske industrije. Poput Daimlera koji je bio u plusu od 1,8% ili pak Renaulta i Fiata koji su bilježili rast od 1,3% odnosno čak 3,4%.