Ivana Gažić protekle je dvije godine zasigurno imala razloga za zadovoljstvo. Rast tržišne kapitalizacije, skok najvažnijih indeksa i nove javne ponude dionica donijele su veliku živost na Zagrebačku burzu.
Uz sve to, Zagrebačka je burza jedna od osam u regiji koje su formalizirale blisku suradnju u sklopu projekta Junctus koji snažno podržava EBRD. O svemu tome, ali i brojnim drugim temama razgovaramo s Ivanom Gažić, predsjednicom Uprave Zagrebačke burze.
Poslovni rezultati Zagrebačke burze prošle godine bili su sjajni. Kako je došlo do toga?
Prošla je godina bila vrlo uspješna za sve tri članice grupe: Zagrebačku, Ljubljansku i Makedonsku burzu. Uz pojačane promete i rast cijena, zabilježili smo u Zagrebu čak tri inicijalne javne ponude. Na to utječu brojni faktori: snažan ekonomski rast, povećanje interesa za europske dionice, dobri poslovni rezultati naših kompanija, generirana štednja i općenito veća orijentacija na investiranje. Uz to, imamo dionice u atraktivnim sektorima kao što je energetika, a s tri nove dionice, od kojih su dvije ubrzano ušle u indekse, slovensko je tržište prvi put uključeno u ponudu Interactive brokera, veći je promet ETF-ovima pa odlični poslovni rezultati nisu bili iznenađenje. Na razini grupe prihodi su porasli za 26,6 posto i prešli pet milijuna eura, dok je dobit porasla 182 posto i iznosi 556 tisuća eura. Daleko je to od razine profitabilnosti koje bilježe velike burze, ali treba uzeti u obzir da je hrvatsko tržište i dalje obilježeno malim brojem likvidnih dionica, odnosno dionica s visokim free-floatom i to je svakako nešto što želimo mijenjati.
Vidimo snažan rast prometa na burzi tijekom prošle godine. Je li za ovu godinu prehrabro prognozirati nastavak rasta?
Možda prehrabro, ali svakako možemo biti optimistični. Siječanj i veljača već nas ohrabruju jer je promet dionicama u prva dva mjeseca 47 posto veći nego u prva dva mjeseca 2025. godine. Treba ipak imati na umu da se nalazimo u razdoblju vrlo izraženih geopolitičkih rizika i rekordnih razina svih svjetskih indeksa, što poziva na oprez i pojačano praćenje kretanja na tržištu.
Koliko će očekivani ulazak Hrvatske u OECD značiti za domaće tržište kapitala, ponajprije u kontekstu signala za strane investitore?
Ući u elitni krug najrazvijenijih ekonomija na svijetu svakako je pozitivan signal, ali sama činjenica da smo u tom “klubu” nije dovoljna da pobudi interes stranih investitora. Trenutačno za nas najviše znači sam proces pripreme za ulazak jer prvi put uključuje i Strategiju za razvoj tržišta kapitala koju je usvojila naša Vlada. Strategija za razvoj tržišta kapitala donesena je i u Sloveniji, uz hrvatsko, nama najvažnijem tržištu, i svakako da uključenost države u te procese može biti vrlo korisna. Primarni cilj obje vlade je povećati aktivnost domaćeg stanovništva na tržištu kapitala, što kreira likvidnost, a likvidnost je nakon odabira zanimljivog izdanja ključni faktor na temelju kojeg strani investitori donose odluku o investiranju.
U tom smislu možemo povezati ulazak u OECD s povećanim interesom za naše dionice izvana. U biti, na tržištu su svi elementi međusobno povezani i isprepleteni pa tako i ovaj proces ima značajan utjecaj i za strane investitore. Dio strategije razvoja tržišta kapitala su brojne podaktivnosti koje će naše tržište učiniti atraktivnijim. Provodi se digitalizacija u mnogim koracima koje su dosad investitori i izdavatelji morali prolaziti da bi došli do tržišta, dok su, s druge strane, digitalne platforme to činile jednim klikom. SKDD je dovršio aplikaciju za digitalno održavanje glavnih skupština, a HBOR najavio osnivanje IPO fonda. Nevezano uz strategiju, u tijeku su i pripreme za prelazak na namiru T+1 koja se planira za 11. listopada 2027.
Prošle godine svjedočili smo trima javnim ponudama dionica. Koliko je to važno za burzu i može li se čuti neka prognoza u kontekstu IPO-a za ovu godinu?
Kada bilo koji potencijalni institucionalni investitor dolazi na Zagrebačku burzu, najprije pitaju je li u planu neki IPO. Razlog? Potencijalna zarada neposredno nakon IPO-a. Osim toga, to su jednostavno i nove prilike, možda tvrtka iz sektora koji ima visoki potencijal rasta. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko su IPO-i važni ne samo za burzu, već i za ekonomiju u cjelini. Osiguravaju veću transparentnost kompanije, uvođenje visokih standarda korporativnog upravljanja i, što je najvažnije, potencijal za rast. Tri IPO-a u prošloj godini već su rezultirala novim investicijama uvrštenih tvrtki, otvaranjem novih radnih mjesta, rastom u sredinama u kojima ga do sada nije bilo. Nekih neslužbenih najava ima, ali o imenima, naravno, ne mogu govoriti. Bitno je reći da su tri uspješna IPO-a u prošloj godini utrla put onima koji dolaze.
Sve važniji dio tržišta postaju i ETF-ovi. Čini li vam se da tu još uvijek postoji značajan potencijal?
ETF-ovi su najbrže rastuća klasa imovine u svijetu. U Hrvatskoj imamo zasad jednog izdavatelja, interes za njima raste, a i naši investitori sve bolje poznaju ovu klasu imovine i ulažu u nju i lokalno, ali i u svijetu. U ETF-ove listane na Zagrebačkoj burzi investirano je 124 milijuna eura ili 69 posto više nego na kraju prethodne godine. Od prvog uvrštenja ETF-a u Hrvatskoj uložili smo iznimno velike napore da educiramo investitore o kakvim se papirima radi i nakon upornog rada, rezultati se zaista vide. Edukaciju o tom instrumentu više smo puta omogućili besplatno svim zainteresiranima, a mogu vam reći da je na tim edukacijama bilo vrlo mnogo polaznika iz svih zemalja regije.
Uprava Zagrebačke burze izvijestila je početkom prosinca 2025. o ponudi za kupnju 100 posto udjela u Ljubljanskoj burzi, koju joj je uputio Axor Holding iz Ljubljane. Za kupnju Ljubljanske burze navodno su bili zainteresirani i 2024. godine. Tada im Zagrebačka burza, koja je od 2015. stopostotni vlasnik Ljubljanske burze, nije željela prodati Ljubljansku burzu. Kako to komentirate i kako komentirate tumačenja da je Zagrebačka burza o toj informaciji trebala drukčije (konkretnije) javno komunicirati?
Pri obavještavanju javnosti ravnamo se prema zakonima i internim procedurama. U oba smo slučaja, sukladno okolnostima u kojima se Zagrebačka burza u određenom trenutku našla, postupili sukladno tržišnim praksama, koje su nam kao uređenom tržištu vrlo dobro poznate, i kojih se uvijek držimo. Zagrebačka burza, s obzirom na svoju vlasničku strukturu i činjenicu da imamo čak tri nezavisna člana Nadzornog odbora, može služiti kao primjer dobrog korporativnog upravljanja – i to je početak i kraj svake odluke koju donosimo.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Zagrebačka burza krajem 2024. godine zajednički su usvojile novi Kodeks korporativnog upravljanja. U čemu je važnost tog dokumenta?
Za nas kao burzu Kodeks je alat kojim potičemo kulturu dobrog upravljanja, a ne samo formalno ispunjavanje regulatornih obveza. Nova inačica Kodeksa važan je iskorak u daljnjem jačanju transparentnosti, odgovornosti i održivosti domaćeg tržišta kapitala. Riječ je o dokumentu koji stavlja naglasak na neovisnost nadzornih odbora, upravljanje rizicima, politike primitaka, kao i na ESG aspekte poslovanja. Kontinuirano s regulatorom i svim dionicima radimo na osnaživanju korporativnog upravljanja s ciljem jačanja povjerenja ulagatelja, povećanja kvalitete upravljanja u uvrštenim društvima, a time i dugoročnog podizanja konkurentnosti tržišta u cjelini.
Važnost korporativnog upravljanja treba isticati uvijek, a njegova se snaga najbolje pokazuje u kriznim vremenima. Postoji direktna veza između transparentnosti i korporativnog upravljanja i uspješnosti poduzeća. Zato investitori sve više obraćaju pozornost na te elemente, a ne samo financijske rezultate. One kompanije koje to što prije usvoje, imaju veću otpornost na šokove i okruženju. To smo lijepo vidjeli tijekom krize Covida-19 kada su investitori zadržali povjerenje u izdavatelje koji su fer i transparentno izvještavali na koji način ona utječe na njih, dok im je stabilno korporativno upravljanje pomoglo da prebrode krizu.
Zagrebačka burza tradicionalno dodjeljuje godišnje nagrade. Čini mi se da je posljednjih godina najoštrija konkurencija u kategoriji koju promovirate s Poslovnim dnevnikom – za najbolje odnose s ulagateljima. Slažete li se s tom tezom i vidi li se značajan napredak u tom segmentu?
Slažem se, apsolutno je vidljiv veliki napredak u tom polju, koje je postalo svojevrsno ogledalo zrelosti tržišta. Primjećujemo da kompanije sve više ulažu u profesionalizaciju IR funkcije, od pravodobne i sadržajne objave informacija, preko kvalitetnih prezentacija rezultata, do aktivne komunikacije s analitičarima i malim dioničarima.
Odnosi s ulagateljima odavno više nisu administrativna funkcija, već strateški segment upravljanja reputacijom i vrijednošću društva. Edukativnim programima iz područja odnosa s investitorima, gdje smo praktički jedini pružatelj takvih edukacija, kreirali smo cijelu jednu praktički novu struku na našem tržištu – naš je program iz tog područja završilo čak 18 generacija polaznika, a nova generacija već se educira. Nekada je bio gotovo kuriozitet imati dediciranog djelatnika za odnose s investitorima među uvrštenim društvima, a danas je to praktički standard. Nagrada samo dodatno naglašava važnost te funkcije i jako nam je drago da je zajedno dodjeljujemo već 15 godina i da je kompanije iznimno cijene. Od vremena kada smo započeli s ovim programom, puno se toga promijenilo. Uz standardne konstantne promjene u propisima, komunikacija s investitorima se, kao i u svim drugim poljima, seli u digitalnu sferu pa je učestalija, direktnija i zahtjevnija, tako da su osobe koje se bave odnosima s investitorima postale praktički najuži tim uprava uvrštenih društava.
Razvoj tržišta kapitala, među ostalim, počiva na kontinuiranoj edukaciji. Koliko ste u tom kontekstu zadovoljni onim što radi Akademija Zagrebačke burze?
Razvoj tržišta kapitala bez kontinuirane edukacije nije moguć. Akademija Zagrebačke burze utemeljena je prije 16 godina uz podršku EBRD-a i danas je najveći pružatelj usluga financijske edukacije u nas, ali i regiji. Kroz godine razvili smo više od 140 programa, od edukacija za građane i mlade, do specijaliziranih radionica za profesionalce na tržištu kapitala. Kroz Akademiju je prošlo više od 16 tisuća sudionika, od čega više od deset tisuća mladih, a bilježimo i rast interesa sudionika iz regije.
U budućnosti želimo dodatno jačati programe vezane uz ESG, korporativno upravljanje i druge jer bez znanja nema dugoročno stabilnog i atraktivnog tržišta kapitala u Hrvatskoj. Uz Hanfu i HNB, mi smo kontinuirano mjesto posjeta brojnih grupa učenika i studenata iz svih područja Hrvatske i drago nam je što smo upravo mi jedan od faktora povećanja financijske pismenosti građana od najranije dobi.
Među najavama za ovu godinu ističe se i ona da Zagrebačka burza namjerava promijeniti segmentaciju tržišta, i to tako da može dodatno istaknuti ESG izdanja, kao i turističke dionice. Kakvi su tu planovi?
Ove će se godine mijenjati Zakon o tržištu kapitala, kako je najavilo Ministarstvo financija u svojem planu zakonodavnih aktivnosti, i to negdje do kraja srpnja. Razlog je donošenje Listing Acta koji ima za svrhu učiniti tržišta kapitala u EU privlačnijima i dostupnijima poduzećima, osobito malim i srednjim, uz očuvanje zaštite ulagatelja i integriteta tržišta. Glavni ciljevi Listing Acta su pojednostaviti i pojeftiniti izlazak na burzu (IPO) te kasnije dokapitalizacije, posebno za mala i srednja poduzeća, smanjenjem opsega i složenosti prospekata i pratećih procedura. Uz to, smanjit će se administrativno i regulatorno opterećenje za već uvrštena društva (npr. ciljane izmjene pravila o prospektu, MARa i MiFIRa), a da se pritom zadrži dovoljan stupanj transparentnosti.
Interno smo upravo počeli raditi na planu nove segmentacije tržišta – cilj nam je strukturu tržišta učiniti što jednostavnijom, ujedno omogućiti da se dodatno istaknu izdanja bazirana na ciljevima održivosti, a ispitujemo i mogućnosti da Zagrebačka burza, osim regionalne ekspanzije, postane i regionalni hub za kompanije iz sektora turizma. Naši investitori dobro razumiju ovu industriju i svakako mogu procijeniti potencijal i financirati i druge kompanije iz regije koje se u njoj nalaze.
O novoj strukturi tržišta razgovarat ćemo najprije s regulatorom, a želimo čuti i mišljenje uvrštenih društava te institucionalnih investitora. To je važno zato što će neke kompanije definitivno mijenjati segmente, što afektira i druge propise kao što je Zakon o mirovinskim fondovima i načine na koje on definira limite ulaganja.
Od drugih novosti mogu najaviti da se ozbiljno razmatra uvođenje obveze izvještavanja na hrvatskom i engleskom jeziku za sva uvrštena društva. Od tri segmenta koja imamo, Vodećeg, Službenog i Redovitog tržišta, obveza izvještavanja na oba jezika vrijedi za Vodeće i Službeno tržište, dok na Redovitom tržištu samo dva društva od 47 izdavatelja dobrovoljno objavljuju informacije na oba jezika. To se može činiti kao povećanje kompleksnosti za izdavatelje, međutim, dopustite mi da argumentiram. U prošlosti, kada smo na Zagrebačkoj burzi imali više stotina kompanija, od kojih su mnoge na nju došle silom zakona, bilo je tu zaista mnogih koje bi imale problema s tim zahtjevom.
Danas ih imamo 80-ak i sve vrlo profesionalno i redovito ispunjavaju svoje obveze prema tržištu. Uz to, niti jedno tržište ne može imati ozbiljne aspiracije za međunarodnim investitorima ako nema dostupne informacije o izdavateljima na jeziku koji mogu razumjeti. Također, i prijevodi danas postaju sve jednostavniji uz korištenje umjetne inteligencije. I na kraju, konačni cilj strategije razvoja hrvatskog tržišta kapitala je ulazak u klasu Emerging tržišta po MSCI klasifikaciji, prvi korak prema tome je Frontier Advance tržište, a za njega je uvjet izvještavanje na engleskom.
Ove godine planirano je i intenziviranje suradnje osam regionalnih burzi. Što u tom kontekstu možete najaviti za ovu godinu?
Zagrebačka burza od početka ove inicijative veliki je podržavatelj i aktivni sudionik u projektu osam regionalnih burzi koji nazivamo projekt Junctus. Na početku prije godinu i pol bilo nas je sedam i svi smo bili iz Europske unije. Drago nam je da su EBRD, ali i sve druge burze prihvatile da u projekt uđe i Makedonska burza. Nama je to bilo važno jer smo najveći pojedinačni vlasnik te burze, a neuobičajeno je bilo to što se radi o burzi izvan EU-a. Međutim, povećanje grupe na osam burzi bilo je upravo u duhu našeg projekta.
Iako su sve burze vrlo različite po veličini, povijesnom i ekonomskom kontekstu, vlasničkoj strukturi, regulativi pa čak i valutama, svjesni smo da pripadamo istom geopolitičkom prostoru i da je naša šansa u borbi s velikim tržištima jedinstveni prostor u kojem će investitori moći slobodno ulagati i koji će investicijsku priliku iz bilo koje od navedenih država smatrati kao domaću. I iako smo po veličini vrlo različiti, u projektu se odnosimo jedni prema drugima kao jednakima. Vrlo je važno da su ovu povijesnu priliku prepoznala i ministarstva financija svih osam zemalja i u kolovozu 2025. potpisala sporazum o razumijevanju. Kako sam uključena u brojne inicijative koje naše Ministarstvo financija provodi, znam da namjeravaju potaknuti što veću harmonizaciju propisa na području ovih osam zemalja. To će pomoći ne samo burzama, nego i cijelim ekonomskim i financijskim sustavima.
Raspored sastanaka Junctus grupe već je određen u ritmu jednom mjesečno do kraja godine, projekt ima nekoliko podgrupa koje se bave konkretnim brzim rješenjima koja će pomoći da nas investicijska javnost prepozna kao jedinstveni prostor. Takva jedna inicijativa je ETF koji bi imao sastavnice sa svih tržišta, ali više o tome kad planovi budu konkretizirani.
Spomenula bih i da je ovu inicijativu prepoznala Europska komisija. Povjerenica Albequerqe koja nas je nedavno posjetila istaknula je važnost nacionalnih burzi, osobito za male ekonomije, te jasno izrazila svoju podršku našoj inicijativi.
U posljednje vrijeme imate živu ‘diplomatsku’ aktivnost. Kakav je pogled izvana na hrvatsko tržište kapitala, a kakav na suradnju regionalnih burzi?
Lijepo je vidjeti da se Hrvatska ističe na sve više polja u Europi. Imenovanje bivšeg ministra Primorca u EIB te, očekivano, guvernera Vujčića u ECB veliko su priznanje Hrvatskoj, našoj financijskoj struci i, u konačnici, njima osobno. Volim reći da Hrvati nemaju kompleksa, kao u sportu – iako dolazimo iz male zemlje, koja realno nije imala baš neku sjajnu početnu poziciju, možemo ponuditi dobra rješenja i vrijedne pojedince čije se znanje sada cijeni i izvan naših granica.
Imala sam priliku početi raditi u Plivi, još jednom primjeru tvrtke “bez kompleksa” koja je 90-ih izašla na burzu u Londonu, paralelno s uvrštenjem u Zagrebu. Od prvog radnog dana radila sam s bankarima iz Švicarske, Londona i Amerike. Meni je internacionalno okruženje potpuno prirodno – vjerujem u raznolikosti i komplementarnost. Stvaranje multinacionalnih timova izuzetno mi odgovara u poslovnom životu. Zato sam, kad smo 2015. godine kupovali Ljubljansku burzu, potražila pomoć EBRD-a, koji sam dobro poznavala još iz vremena Plive. Njihovo sudjelovanje u dokapitalizaciji potrebno za kupnju Ljubljanske burze u samom financijskom smislu nije bilo presudno, ali je sama činjenica da transakciju podupiru bila možda i presudna. Due diligence koji smo tada imali kao kompanija u koju će EBRD uložiti bio je na razini kao da kupuju tvrtku od 100 milijuna eura. Od tada imamo nezavisnog člana Nadzornog odbora kojeg imenuje EBRD iz redova burzovnih stručnjaka.
Naša trenutačna članica Nadzornog odbora je Bente Avnung Landsnes, koja je bila dugogodišnja predsjednica burze u Oslu. Ova je akvizicija, iz današnje perspektive, bila povijesno važna za obje burze. Od 2015. do danas obje su burze dalje nastavile intenzivno ulagati u usklađivanje s propisima, mi smo čak i mijenjali trgovinski sustav zbog toga, a troškovi usklađenja s regulativom toliko su narasli da jedino kroz zajednički rad možemo udovoljiti svim uvjetima koji se pred nas stavljaju. I poslovno smo komplementarni, jedne godine s rezultatom malo više povuče jedna burza, druge druga pa možemo reći da smo diversificirali rizik poslovnog rezultata.
Evo malo da dam konteksta toj “diplomatskoj aktivnosti”, kako je vi nazivate. Ponosna sam na to koliko smo mi otvoreni prema drugima jer su na temelju toga i oni otvoreni prema nama. Izvrsno poznajem sve direktore burzi u regiji, a i šire. Ne doživljavamo se kao konkurenciju, već kao kolege koji su u istom poslu, ali u različitim državama. Hrvati su po prirodi dosta kritični pa ćete često čuti kako nešto kod nas ne valja, a ja slušam na sastancima i konferencijama u inozemstvu suprotno – mnogi se dive kako je Hrvatska uspjela u nekim stvarima.
Primjerice, imamo izdavatelja ETF-ova koji je izdao prve ETF-ove i listao ih i na strane burze. Imamo brokera koji je član broj 1 u dvije države i grabi tržišni udio i na trećoj. Imamo državne obveznice namijenjene građanstvu koje su trigerirale izradu aplikacije za njihovu kupnju, koja je pak poslužila kao distribucijski kanal za tri IPO-a koja smo imali prošle godine. A, i od svih navedenih burzi u Junctus projektu, mi jedini činimo malu grupaciju. Sve u svemu, kad je biznis u pitanju, ljudi trebaju manje mariti za granice, a više za rezultate i priliku za učenje. I kroz članstvo u međunarodnim organizacijama dobivamo znanje koje bi nam pomoglo u navigiranju kompleksnim regulatornim okruženjem Europe.
Istinski uživam u raspravama s kolegama iz regije, kako neka njihova rješenja implementirati kod nas i obrnuto. Jer, kada imate na raspolaganju toliko zbrojenih godina iskustva i toliko različitih burzovnih rješenja, mogućnosti su gotovo bezgranične.
