Ono što su druge države već odavno shvatile, pa čak i same kompanije koje se ne ustručavaju potražiti kapital potreban za rast i razvoj upravo na burzi, mi tek moramo pojmiti, a koliko će vremena proći dok se ne pojave pojedinci koji će uvidjeti koji neiskorišteni potencijal leži upravo na tržištu kapitala, teško je prognozirati. Angažman države još teže. “Ja sam optimist, nadam se da će ovaj predizborni ‘limb’ u kojem već mjesecima živimo uskoro biti iza nas, a da će Vlada iskoristiti svojih prvih 100 dana da krene oštro u reforme, jer zbilja je već svima jasno da nemamo puno vremena ni kao država, ni kao ekonomija”, kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze (ZSE).

Kakvom biste ocijenili ovu godinu na tržištu kapitala i koji su je događaji, po vama, obilježili?
Godina je počela na valu optimizma koji je izazvala trgovina Inom, ali sada kako se bliži kraju, možemo reći da je bila izuzetno teška. Ne samo da nismo izašli iz krize već smo svi svjesni novih crnih predviđanja ekonomskih stručnjaka, koji se pitaju slijedi li nam možda nova i još gora kriza. U vremenima kada je primjerice Wall Street zaključio najgori kvartal od sad već znamemite 2008., ni domaće tržište kapitala ne može zanemariti tu činjenicu. No, ne gubimo nadu jer do kraja godine preostao je još jedan kvartal, u kojem su moguća nova iznenađenja i nadamo se da će ona imati pozitivan predznak. Godinu na ZSE svakako su obilježile učestale obustave trgovanja dionicom Ine, kojom se naposljetku ne trguje još od kraja travnja, potom nekoliko investicijskih i edukativnih događanja, kao što je prva godišnjica rada Akademije Zagrebačke burze, prvi Otvoreni investicijski dan, zajednička edukacija Burze i Hanfe, rad na pokretanju prvog certificiranog programa za odnose s ulagateljima, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, potom je s radom započeo novi saziv Odbora za disciplinske mjere, a posljednjeg dana rujna u višu kotaciju, Službeno tržište, prešla je Luka Ploče. Svakako je najvažnije odobrenje novih Pravila Burze te početak njihove primjene zajedno s unaprijeđenom inačicom trgovinskog sustava Burze. Upravo smo završili i projekt uvođenja certifikata ISO 9001:2008, za koji smatramo da će dodatno poboljšati naše interne postupke i procedure, a time doprinijeti i većoj učinkovitosti funkcioniranja ZSE u cjelini.

Kakvom biste ocjenili transparentnost kompanija čije su dionice izlistane na burzi?
Vidljivo se popravila disciplina izdavatelja po pitanju pravodobnosti dostave svih informacija koje su dužni dostaviti Burzi kako bi se svi sudionici tržišta na vrijeme i potpuno informirali. Postizanje te discipline dugotrajan je i često mukotrpan proces jer imamo više od 250 izdavatelja s različitim razinama obveza i ne uvijek optimalnom razinom spoznaje o važnosti transparentnosti i informacijske ravnoteže. Zajedničke godišnje edukacije Burze i Hanfe redovito okupljaju 200-tinjak predstavnika izdavatelja, što znači kako i na strani izdavatelja postoji interes za poboljšanjem trenutačnog stanja. Međutim, osjećaj koji se nameće u posljednje vrijeme je kako sve više društava osjeća utjecaj krize, pa čak i neka zvučna imena u službenom tržištu trenutno prolaze neizvjesnost u svojem poslovanju glede opstanka. Takvi događaji, iako ne generiraju dodatne prihode za burzu, već je naprotiv opterećuju značajnim dodatnim poslovima često bez naplate naše naknade za održavanje uvrštenja, navode na logično pitanje. Je li burza samo profitno društvo ili organizacija od šireg interesa? Po mojem mišljenju, iako smo dioničko društvo u vlasništvu privatnih osoba, ne može se nikako zanemariti značaj burze za ekonomiju u cjelini, a podrška u tom smislu često nam nedostaje.

Od kraja lipnja ove godine, dionice stranih kompanija mogu se listati na Zagrebačkoj burzi. Kakav je interes tvrtki u regiji?
Možemo potvrditi načelni interes i iako u regiji postoje burze čija je strategija privlačenja izdavatelja dosta agresivna, smatramo da i Zagrebačka burza ima svoje prednosti koje bi mogle privući strane tvrtke. Iako ne možemo govoriti o konkretnom interesu kompanija, možemo reći da interesa ima, i ZSE je u svakom trenutku spremna pružiti svu operativnu potporu zainteresiranima, a samim kompanijama ostavljamo da procijene može li im Zagrebačka burza osigurati dodanu vrijednost koja bi prevagnula ako se odluče upravo za nas.

Zagrebačka je burza prošlu poslovnu godinu zaključila s gubitkom. Kakvo je stanje sada, naime dva su mjeseca do kraja godine?
Situacija je značajno bolja i tek se sada vide efekti svih mjera koje smo kolega Gračan i ja kao Uprava poduzimali otkako smo na ovoj funkciji, uz svesrdni angažman svih djelatnika. Iako smo znatno napredovali u disciplini naplate od strane dužnika, uočljivo je da su okolnosti vrlo teške za sve, i za realni i za financijski sektor. Troškovna strana dosta se kvalitetno drži pod kontrolom, ali prihodovna neminovno zaostaje, što je odraz cjelokupne situacije. Burza je danas puno “zdravija” kompanija koja uredno podmiruje svoje obveze, i to u roku, i još generira dodatan novčani tijek.

Nekoliko kompanija svoje je dionice ‘skinulo’ s burze ove godine, a izgubili ste i tri člana?
Nova pravila omogućila su društvima u stečaju i likvidaciji lakši “izlazak” s Burze ako sam izdavatelj procijeni da je tako najbolje, i neka su društva već iskoristila tu mogućnost, zbog čega nam je svakako žao, kao što nam nije drago ni kada su dugogodišnji članovi Burze primorani zaključiti svoje članstvo. Puno nam teže pada odlazak kompanija koje dobro posluju, ali na burzi ne vide svoju budućnost. Takvi odlasci pokazuju da je kriza ipak uzela danak i kako razočarani vlasnici ne vide prednost burze, prikupljanja kapitala putem burze i transparentnosti. Odlazak članova je također težak, ali neminovan put. Tržište je postalo premalo za puno igrača i samo najuspješniji i najuporniji ostaju.

Godišnjica

Obilježavate 20 godina Zagrebačke burze. Koliko se toga promijenilo?
Puno i to je dobro. Da se za 20 godina ništa ne promijeni, to bi bilo zabrinjavajuće. Nažalost, stvari se nisu uvijek mijenjale nabolje. U ovoj zapravo novijoj 20-godišnjoj povijesti Zagrebačke burze, primjerice, trguje se samo s nekoliko financijskih instrumentata, dok je burza koja je ugašena 1945. imala i svoj robni odjel, a trgovalo se i valutama. Na konferenciji ćemo prikazati dio dokumentarnog filma koji će nas vratiti malo dalje u prošlost od tih 20 godina koje slavimo, a koji je producirala Hrvatska narodna banka i svojom ljubaznošću nam ga ustupila, a koji će mnogim sudionicima vjerojatno biti potpuni šok u pozitivnom smislu – takva burza kakvu je Hrvatska zapravo imala od 1907., što je također slabo poznata činjenica, pa do kraja Drugog svjetskog rata nešto je čega se ne bi posramila ni najrazvijenija tržišta.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje