Broj dionica raspoloživih za trgovanje, free float, na domaćem financijskom tržištu još nema važnost kakvu od njega očekuju investitori, posebice oni strani, slažu se analitičari. Dionice iz sastava dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEX-a, primjerice, pokazuju znatne razlike u free floatu, no većina se kreće oko 30 do 55 posto. Od prosjeka najviše odskaču povlaštena dionica Adris grupe s free float faktorom 100 posto, dok je redovnih dionica Zagrebačke banke tržištu dostupno tek četiri posto. Dionica IGH ima free float 90 posto, Uljanik plovidba 75, dok Ina i HT imaju 25, odnosno 35 posto. No ako se usporedi free float dionica sličnih volumena trgovanja, tada su te razlike mnogo manje. Free float dionica uključenih u indeks Ljubljanske burze SBI 20 pak varira od 20 do 70 posto, no tamošnji indeks ne uključuje ekstreme.

Bez strateških investitora
Free float, odnosno broj slobodno raspoloživih dionica za trgovanje, predstavlja broj dionica koje drže investitori spremni njima trgovati, što, dakle, isključuje strateške investitore u vlasništvu 5 i više posto dionica, trezorske te dionice pod lock-upom. Investicijski savjetnik Abacus brokera Dalibor Balgač kaže da je pitanje free floata pitanje likvidnosti i vlasništva nad kompanijom. “Što je veći free float, to većinski vlasnik teoretskih dionica ima manju kontrolu nad tvrtkom”, kaže Balgač i dodaje: “No to nije sasvim primjenjivo na domaće dionice!”. Naime, iako dio domaćih institucionalnih investitora ima znatan postotak vlasništva u nekim kompanijama, njihov utjecaj i nezainteresiranost da sudjeluju u poslovnoj politici tih kompanija u najmanju je ruku nespojivo s brojem dionica. Neslužbeno se i dalje može čuti da razmišljanje nije evoluiralo dalje od kupi jeftino prodaj skupo. Jedan od investitora kojima je važan podatak o free floatu su mirovinski fondovi. Kad im je nakon duljeg zagovaranja dano zeleno svjetlo za ulaganja u kotaciju Javnih dioničkih društava, Hanfa je mirovincima uvjetovala da do 15 posto imovine pod upravljanjem mogu uložiti u dionice s tržišnom kapitalizacijom većom od 750 milijuna kuna. Za dionice s free floatom manjim od 20 posto, regulator je uvjetovao da imaju tržišnu kapitalizaciju veću od 200 milijuna kuna. “Free float prije svega ima ključnu ulogu u likvidnosti; veći free float temelj je veće likvidnosti pojedine dionice”, kaže. Naglašava da veća likvidnost dionica nužno znači smanjenje rizika likvidnosti, odnosno jednostavnim rječnikom rečeno: veći free float manji rizik prodaje dionica.

Razvoj burze
Iako je nagli razvoj domaćeg tržišta kapitala dijelu investitora zamaglio istinu koliko je ono zapravo mlado i nezrelo, fundamenti su hladan tuš, a među njima i važnost free floata. “Zaista postoji razlika između onog što free float predstavlja investitorima na stranim (i razvijenim) tržištima i kod nas. No prirodno je u razvoju burze da mlada tržišta imaju problema s likvidnošću”, kaže Balgač. Dodaje da je problem niske likvidnosti posebno došao do izražaja čim se financijska kriza prelila i na domaće tržište jer se povukao dio stranih investitora koji su osiguravali dio likvidnosti.

Ulagači čekaju ‘market makere’

Investitori očekuju da se situacija s free floatom popravi kad zažive ‘market makeri’. To bi ponajprije trebale biti banke koje bi stvarale i ponudu i potražnju vrijednosnim papirima što bi produbilo tržište i osiguralo mu svježu injekciju likvidnosti. Interes market makera je zarada na spreadu, razlici između kupovne i prodajne cijene. “Dosad market makeri nisu zaživjeli jer su se banke i brokeri bojali da se ne pretvore u ‘skladišta dionica’”, svjestan je i član Uprave Hanfe Ivo Šulenta, no smatra da će novim zakonom koji je liberalnije riješio ta pitanja market making konačno mogao zaživjeti. I na samoj Zagrebačkoj burzi upravo je u tijeku izrada pravilnika za regulaciju te institucije. “S boljom likvidnošću umanjuju se cjenovne fluktuacije, i to je ono što će donijeti market makeri”, kaže Balgač. Uvjet stranih fondova da ulažu u tržišta u razvoju kakvo je hrvatsko jest određena razina likvidnosti, od primjerice milijun eura prometa dnevno, što danas ima samo nekolicina vrijednosnica.