Poput nezaboravne olimpijske utrke u brzom klizanju u kojoj su glavni favoriti pred ciljem popadali, Hrvatska poštanska banka je prema neto dobiti ispala broj jedan na tržištu. Za to joj je u prva tri kvartala bilo dovoljno 106,8 milijuna kuna dobiti.

Sve su veće banke potonule u gubitak nakon što su s 30. rujnom knjižile rezervacije za procijenjeni trošak konverzije CHF kredita kojih HPB, srećom, nema. Kako je nepunih 107 milijuna ujedno i najbolji 9-mjesečni skor u povijesti te većinski državne banke, Uprava na čelu s Tomislavom Vuićem upriličila je i konferenciju za tisak. Rast i neto i operativne dobiti ostvaren je, kažu, iako je banka u tom razdoblju poslovala s nedovoljnim kapitalom, što je iziskivalo smanjivanje izloženosti kreditnom riziku. Uz zaokupljenost dokapitalizacijom, pak, proteklih mjeseci bavili su se i reorganizacijom koja bi trebala pridonijeti daljnjem rastu i efikasnosti poslovanja.

Isti cilj imaju i aktivnosti na jačanju stateške suradnje s Hrvatskom poštom koje će uskoro rezultirati i prvim zajedničkim proizvodom Banke i Pošte. Ukratko, izneseni rezultati i očekivanja mahom bi se mogli svesti pod egidu 'HPB raste'. Rastu operativne dobiti s lanjskih 236 na 258 milijuna, doduše, ponajviše su pridonijeli tzv. ostali prihodi (lani 12, a ove godine 41 milijun kuna, što zacijelo uključuje i prodaju neke imovine) te izostanak troška kamata po tzv. hibridnim instrumentima na koje je lani otišlo 20 mil. kuna. Ukupna aktiva povećana je 4 posto, na 18,1 milijardi, a zahvaljujući dokapitalizaciji (za 550 milijuna) i optimizaciji izloženosti rizicima stopa adekvatnosti kapitala podignuta je na komotnih 16,5 posto.

Oko četiri posto povećani su i depoziti, a stalno, kažu, raste i broj klijenata – sad ih je više od 638.000. Iako je ove godine izdvojeno 'samo' 149 mil. kuna rezervacija ili pola milijarde kuna manje nego lani, pokrivenost tzv. loših kredita dosegnula je visokih 63,1% ili čak 10 postotnih bodova više od prosjeka sustava. No, i to i visina dobiti ujedno je i podsjetnik koliko je cijenu dokapitalizaciji diktirala vremenska stiska za zadovoljenje regulatornih kapitalnih zahtjeva.

Golem trošak rezervacija koje su zbog 'švicaraca' morale iskazati najveće banke, a što ih je gurnulo u gubitak, za njih neće značiti i problem s adekvatnošću kapitala. Trošak konverzije u Zagrebačkoj banci procijenili su na 1,7 milijardi kuna (s tim da je blizu 200 milijuna već ranije bilo rezervirano), dok su u Privrednoj banci po procjeni tog rizika i troška kreirali nešto više od milijardu kuna rezervacija (neto). Te su dvije vodeće banke još na polugodištu iskazale 862 milijuna kuna neto dobiti (na razini grupe i daleko više), da bi s krajem rujna približno toliki (843 mil.) bio njihov gubitak – Zaba je iskazala 651, a PBZ 192 milijuna.