Fondovska industrija u 2009. godini se uspjela održati, čak je ostvaren i rast, kratak je zaključak fond menadžera. Prema podacima publikacije “Investicijski fondovi” u izdanju časopisa Banka i tvrtke To One, krajem studenoga imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila je 10,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 milijardi više nego početkom godine.

Studeni je, također, bio četvrti uzastopni mjesec u kojem je imovina bilježila rast. No, unatoč optimizmu fond menadžera, još uvijek postoje veliki problemi na tržištu. Pored male likvidnosti i pada tržišta, transparentnost kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi nije na željenoj razini. “Problem na tržištu jest manjak novca jer puno kapitala je otišlo iz fondova na strana tržišta. No, na mikro razini najveći problem je netransparentnost raznih sektora. Primjerice, tu je građevniski sektor koji je imao najveći boom u povijesti, a kompanije su prijavile tek 100 milijuna kuna neto dobiti, što je s obzirom na prihode u tom razdoblju iznimno nisko”, upozorio je predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović.

Problem u vodstvu
On ističe kako je pored niske razine transparentnosti poslovanja, veliki problem postalo i vodstvo kompanija. “Najveći problemi su menadžment i vlasnici koji imaju klijentelistički odnos prema dioničarima”, kritizirao je Brborović. Na njegove kritike nadovezao se i predsjednik Uprave PBZ Investa Marko Orešković. “I dalje nećemo ‘ulaziti’ u kompanije koje nisu transparentne”, kaže Orešković. Pored kritika tvrtkama na tržištu kapitala, fond menadžeri su pozvali kompanije koje nisu izlistale dionice na tržištu da to u idućoj godini učine zbog brojnih benefita koje tržište nudi. “Možda se nađu kompanije koje će 2010. godine izaći na burzu. Primjerice, vani je bilo u 2009. godini 100 milijardi dolara vrijednih IPO-a. Kompanije bi trebale ići na burzu jer lakše mogu doći do kapitala kroz IPO-e i dokapitalizacije nego u banci”, savjetovao je Orešković.

Pogled u budućnost
“Ako smo preživjeli 2008. i 2009. godinu, bit će nam lakše u 2010. godini. Optimist sam. Naime, likvidnost financijskih institucija u Europi sve više raste zbog niskih kamatnih stopa, što će se vjerojatno preliti i na naše tržište”, izjavio je predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš. No, upozorio je kako to još uvijek nije dovoljan uvjet da se makroekonomija pomakne. “Pad kamatnih stopa u 2010. godini uzrokovat će manje prinose novčanih fondova, što bi moglo uzrokovati probleme, ali i izazov u što ulagati”, kaže Glavaš. U publikaciji se ističe i relativno mali broj spajanja fondova. Naime, do sada je bilo šest slučajeva spajanja malih fondova, a očekuje se kako bi iduće godine moglo biti sve više takvih transakcija. No, očekuju se i preuzimanja društava koja neće moći održati stabilno poslovanje zbog visokih troškova i krize, zaključuju autori publikacije.