Financijskom središtu istočne Europe vraća se stari sjaj

Autor: Tomislav Pili , 29. rujan 2020. u 11:12
FOTO: Pixabay

Uz uvrštenje Allegra, poticaj likvidnosti trebala bi dati još jedna mirovinska reforma koja će u ovom slučaju osnažiti ulogu mirovinskih fondova. No, „svježu krv“ poljskom tržištu trebalo bi dati i nekoliko novih izdanja.

Uvrštenje dionica najvećeg poljskog internetskog trgovca, kompanije Allegro, moglo bi Varšavskoj burzi vratiti stari sjaj financijskog središta istočne Europe. Početna ponuda dionica (IPO) Allegra bit će možda i najvredniji izlazak u povijesti poljskog tržišta kapitala. Naime, vlasnici kompanije, investicijske tvrtke Permira, Cinven i Mid Europa Partners, ciljaju vrednovanje Allegra u IPO-u između 10 i 12 milijardi eura. U slučaju vrednovanja u gornjem rasponu, Allegro će biti najveća kompanija po vrijednosti u kotaciji Varšavske burze.

Da bi se to vrlo lako moglo dogoditi svjedoči i podatak o povećanju broja dionica za 14 posto koje će biti prodane investitorima. Allegro će tako tržištu ponuditi gotovo 247 milijuna dionica, umjesto ranije planiranih 216 milijuna. Poljski financijaši smatraju da će ovaj IPO stoga vratiti Varšavsku burzu na radar stranih ulagača. Još do prije 10 godina Varšavska je burza bila dominantni igrač na istoku Europe, a o naraslim ambicijama svjedoči i podatak da je menadžment prije 7-8 godina razmišljao o preuzimanju Bečke burze. Poljsko tržište kapitala svoju je snagu crpilo iz vrlo brzog razvoja – nakon osnivanja 1991. bilo je uvršteno tek pet kompanija, a dnevni promet iznosio je tek 2000 dolara. No, 2013. u Varšavi se mjesečno trgovalo vrijednosnicama za 4 milijarde dolara.

Međutim, streloviti rast tijekom 2000-ih oslanjao se na model koji danas izgleda zastarjelo, ističe za Financial Times izvršni direktor Marek Dietl. Sa strane ponude izdanja, glavni generator bila je privatizacija državnih kompanija. Potražnju za dionicama je pak stvorila reforma mirovinskog sustava iz 1999. kojom su osnovani privatni mirovinski fondovi, zakonski obvezni ulagati isključivo na domaćem tržištu. Kako kaže Dietl, šef Praške burze jednom je prilikom kazao kako bi Varšavsku burzu mogla voditi i čimpanza, s obzirom na priljev kapitala koji je pristizao svakog mjeseca. No, početak pada krenuo je s reformom mirovinskog sustava 2011. i 2013. godine. Vlada je tada značajno srezala uplatu doprinosa u mirovinske fondove, a i uzela im je imovinu vrijednu 38 milijardi dolara, prebacivši je u državni mirovinski sustav. Taj je potez značajno poljuljao povjerenje ulagača, posebice stranih.

To se odrazilo i na izvedbu indeksa WIG sastavljenog od 20 najvećih poljskih kompanija. Tijekom proteklog desetljeća indeks je povećao svoju vrijednost za tek 6 posto, dok je MSCI indeks rastućih tržišta ostvario u tom razdoblju porast od 32 posto. S obzirom da je privatizacija državnih kompanija značajno smanjenja, presušio je i glavni izvor novih izdanja. Od 2016. naovamo broj uvrštenih kompanija na Varšavskoj burzi padao je svake godine. Zanimljivo je da je snaga poljske burze kopnila dok je ukupno gospodarstvo jačalo. Između 2013. i 2019.

Poljski je BDP rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,7 posto. Osim toga, između 1992. i 2019. zemlja je postigla niz od 27 godina neprekinutog ekonomskog rasta, što je u svijetu uspjelo još samo Australiji. K tome, strani investitori lani su u Poljsku uložili 236,5 milijardi dolara, 26 posto više nego 2010. godine.

Uz uvrštenje Allegra, poticaj likvidnosti trebala bi dati još jedna mirovinska reforma koja će u ovom slučaju osnažiti ulogu mirovinskih fondova. No, „svježu krv“ poljskom tržištu trebalo bi dati i nekoliko novih izdanja. Skorašnje uvrštenje najavila je pay-TV platforma Canal+ Polska, kao i Huuuge, tvrtka za programiranje videoigara za mobitele, registrirana u SAD-u, ali sa razgranatim poslovanjem u Poljskoj.

 

Komentirajte prvi

New Report

Close