Kaotično stanje koje je zavladalo arapskim svijetom izravno je utjecalo na kretanje cijene nafte na svjetskim tržištima. Osim Libije uvjeti se svakim danom pogoršavaju i u drugim zemljama koje su veliki proizvođači nafte pa se ne može isključiti domino-efekt.

“Najveći faktor nestabilnosti su politički događaji u više arapskih država. U ovom trenutku to se još nije u potpunosti odrazilo na cijenu nafte. Ne očekujem da će se situacija uskoro smiriti”, izjavio je Ronald Stöferle, analitičar tržišta roba u Erste grupi. Ako se prekine proizvodnja nafte u Libiji ili Alžiru, pa čak i da je kratkotrajna, to bi moglo de facto iscrpiti rezerve u Saudijskoj Arabiji. Stoga analitičari Erstea smatraju da s jedne strane postoje sumnje hoće li Saudijska Arabija moći povećati kapacitete dovoljno brzo ako se situacija dodatno pogorša, dok je s druge strane tu latentni rizik blokade najvažnijih pravaca za transport nafte (Hormuški tjesnac i Malacca). Ako dođe do zagušenja na bilo kojem od ta dva pravca, cijena nafte bi mogla porasti iznad 200 dolara po barelu, stoji u Ersteovoj analizi. Prosječna cijena barela u ovoj će godini biti 124 dolara po barelu, kažu u Ersteu, dok je u srijedu njezina cijena u Londonu iznosila 115,69 dolara. Nafta je tijekom ove svjetske krize bila utočište investitorima kada su cijene vrijednosnica bilježile padove. No prošle godine omjer rizika i prinosa u ulaganje u naftu nije zadovoljavao.

Problem

Slijedi nova recesija?
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), udio troškova za naftu u 2010. iznosio je 4,1% svjetskog BDP-a. Ako se cijena duže zadrži iznad 100 dolara u 2011., taj će udio dosegnuti gotovo 5%, što predstavlja kritičnu razinu za gospodarstvo. Po prosječnoj cijeni od 120 dolara po barelu nafte Brent to bi značilo 6% BDP-a, a po cijeni od 150 dolara udio bi porastao na 7,5% BDP-a.