Rekordni gospodarski rezultati još od ujedinjenja, koje bilježi Njemačka, ne znače automatski i da je za tamošnje kompanije nastupilo blagostanje.

Niz čelnika i ekonomista upozorava kako bi Njemačka trebala više poraditi na domaćoj potražnji. (Pre)orijentiranost na izvoz znači da kompanije koje većinu prihoda ostvaruju na njemačkom tržištu neće profitirati od oporavka. Mjere koje su njemačke kompanije poput Siemensa i Daimlera poduzele kako bi povećale konkurentnost na svjetskom tržištu, a dobrim se dijelom to odnosi na izostanak povećanja plaća, znače da se njihovim zaposlenicima ne povećavaju raspoloživi dohoci. Oni, dakle, neće povećavati vlastitu (domaću) potrošnju. U 2009. godini Njemačka je čak 41 posto svojeg BDP-a ostvarila u izvozu. Za usporedbu, u SAD-u taj udio iznosi 11 posto, a Japanu 13 posto. Među svjetskim čelnicima koji su već prokomentirali da bi Njemačka trebala poraditi na domaćoj potrošnji nalaze se američki predsjednik Barack Obama kao i francuska ministrica financija Christine Lagarde. Na taj problem osvrnuli su se i poznati poduzetnik Georeg Soros kao i ekonomist, nobelovac Joseph Stiglitz. No najava vlade kancelarke Angele Merkel da će i dalje rezati proračunsku potrošnju unatoč rastu znači da se tržište teško može nadati naglom preokretu. Pojedini kritičari drže da njemačka ovisnost o izvozu znači da je ta država podložna riziku od mogućeg usporavanja globalnog oporavka.
(pd)

Rast BDP-a

Rame uz rame s Kinom
Njemački BDP porastao je 2,2 posto u drugom tromjesečju na kvartalnoj razini, što daje anualiziranu stopu od čak devet posto, rame uz rame s državama poput Indije i Kine. Njemački dionički indeks DAX ove je godine porastao 4,2 posto za razliku od američkog indeksa Dow Jones koji bilježi 0,2-postotni pad. Dionice trgovačkih lanaca poput Metroa ili Praktikera također bilježe pad.