Brokerski odjel Centar banke ovih je dana napravio presedan na domaćem tržištu kapitala – spustio je brokersku naknadu na 0,25 posto.

Do sada su najnižu naknadu imali Agram brokeri kod kojih ona već neko vrijeme iznosi 0,3 posto. Naravno, u pitanju je trgovanje dionicama preko interneta, što je znatno jeftinije nego “klasično” davanje naloga. “Točno je, snizili smo naknade za trgovanje na 0,25 posto po nalogu”, poručio je za Poslovni dnevnik Goran Vorkapić iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke. Minimalan iznos brokerske provizije u tom brokeraju iznosi 25 kuna. Spuštanje naknade naišlo je na negodovanje brokera iz nezavisnih investicijskih društava, odnosno onih nepovezanih s bankama. Situacija na domaćem tržištu kapitala ionako je loša zbog niskih prometa na burzi i likvidnosti koja je gotovo nikakva, što brokerske kuće stavlja u nezavidnu situaciju. “Riječ je o proviziji koja ne samo na sadašnjim nego i na mnogo višim razinama prometa i likvidnosti ne pokriva čak ni osnovni fiksni trošak poslovanja bilo kojeg investicijskog društva”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Abacus brokera Milovan Strniščak. S njim se slaže i predsjednica Uprave Credosa Suzana Lončar koja upozorava kako su problem popratni troškovi koji su se povećali. “Pojave takvih cijena usluga na tržištu prisiljavaju cijelu strukovnu zajednicu na snižavanje cijena usluga.”

Pitanje isplativosti
“No troškovi našeg poslovanja su jako porasli. Takve cijene morale bi biti popraćene korekcijom svih troškova poslovanja investicijskog društva, osobito provizije burze, cijene burzovnih informacija kao i troškove SKDD usluga, no i drugih neizbježnih troškova. To se nije dogodilo pa možemo zaključiti da je prisutan pad cijena usluga uz porast troškova poslovanja. Trebalo bi biti razmjerno, no događa se upravo suprotno”, kazala nam je Lončar. S obzirom na visoke troškove poslovanja brokera postavlja se pitanje je li ovako niska provizija uopće isplativa ili je to pokušaj tzv. dampinga u kojem se vrlo niskom cijenom pokušava druge istisnuti s tržišta. Koliko je situacija teško održiva govori i činjenica da se u prošloj godini jedan dio brokerskih kuća odlučio spojiti s bankama kako bi preživjele. Od 38 brokerskih kuća na tržištu 21 je “nezavisna”. “Riječ je o svjesnom ulaženju u gubitke u tom sektoru poslovanja jer ne želim vjerovati da je riječ o pogrešnim kalkulacijama. U kalkulacijama isplativosti u djelatnostima investicijskog društva – izvršavanje naloga i zaprimanje i prijenos naloga – nema mnogo nepoznanica, elemente troška je vrlo jednostavno izračunati”, analizira Strniščak. Neisplativost po tako niskoj naknadi potvrđuje i predsjednica Uprave ICF Brokera Sandra Renz, no kaže kako su bankarski odjeli drukčija priča. “Kod banaka je ponešto drukčija situacija jer veći dio odjela koje regulator nalaže za investicijska društva može dijeliti s resursima banke koje ga već posjeduje zbog obveza u okviru Zakona o kreditnim institucijama (upravljanje rizicima, interna revizija, usklađenost s propisima, računovodstvo, ponegdje i IT odjel) pa vjerojatno na dulji rok mogu podnijeti uvjete neisplativosti ili niske razine isplativosti”, objašnjava Renz.

Bankama lakše
“Pitanje je može li neka kuća ili odjel funkcionirati profitabilno uz ovakve naknade i razine prometa koji su na burzi ove godine. Bankama je to svakako lakše nego investicijskim društvima. Ako govorimo o isplativosti poslovanja, treba reći da postoje i druge, prateće usluge (margin krediti, skrbništvo, itd.) koje banka ili investicijsko društvo mogu ponuditi klijentima koje su privukli da otvore brokerske račune. Oni mogu generirati dodatne prihode koji čine poslovanje isplativim”, ističe predsjednik Uprave KD Upravljanja imovinom Zvonimir Marić koji do daljnjega neće spuštati cijene brokerskih usluga koje prema njihovu cjeniku iznose 0,45 posto uz minimalnu proviziju od 30 kuna. “Što se tiče profitabilnosti, ne bih se konkretno usmjerio omogućava li naknada od 0,25 posto profitabilno poslovanje, već se mora uzeti cijeli kontekst”, kaže Vorkapić. Dodaje kako uz najniže provizije trgovanja na Zagrebačkoj burzi nude i uslugu vođenja portfelja, “margin” kredite, skrbništvo na domaćem i stranom tržištu te inozemno trgovanje. “Sve su to proizvodi koji utječu na profitabilnost”, objašnjava Vorkapić. Ističe kako se, promatrajući samo naknadu za trgovanje, ne može govoriti o profitabilnosti jer je riječ o paleti proizvoda koji se nude na tržištu te koji svaki posebno generira određene prihode. “Također su, kada je riječ o profitabilnosti, bitni i ulazni troškovi, a tu ne mislim samo na zadane troškove ZSE i SKDD-a, već i o broju zaposlenih u određenom odjelu i sl.”, ističe Vorkapić. No pored dodatnih usluga koje neko društvo može pružiti klijentima pitanje kvalitete usluge nezavisnih brokeraja moglo bi uskoro doći na dnevni red. “Problem je što su standard i zahtjevi investitora jako porasli u smislu servisa koji se očekuje od investicijskih društva koja to mogu podmiriti samo znatnim ulaganjima u infrastrukturu (npr. informacije o trgovanju u realnom vremenu, oprema, pravna podrška) i kadar (stručan, licenciran, profesionalan, educiran na stručnim seminarima, pa samim time i skup), a s druge strane očekivanja u smislu cijena usluga su takva da skoro postaje problematično naplatiti proviziju za trgovanje. Nešto se mora učiniti o tome pitanju kako bi se te dvije stvari dovele u razmjer”, upozorava Suzana Lončar.

Niže plaće zaposlenima
“Rezultat svega je, između ostalog, da smo prisiljeni smanjivati plaće kadrovima, odreći se strukovnih seminara itd. kako bismo ostali konkurentni u cijenama usluga. Postavlja se pitanje do kada tako i jesmo li cijenjena struka!?” pita se ona. “Sigurnost i kvaliteta imaju svoju cijenu. Abacus Brokeri ni u jednom trenutku neće svoju kvalitetu usluge i sigurnosne procedure koje štite imovinu naših klijenata zamijeniti na štetu provizije koja ima konotacije dampinga”, decidiran je Strniščak. Prema podacima iz cjenika objavljenih na internetskim stranicama domaćih brokeraja, pored spomenute Centar banke i Agram brokera, najpovoljnija je i Prva Generacija. Njihova provizija iznosi 0,5 posto uz minimalnu naknadu od 10 kuna. S druge pak strane investicijsko društvo koje najviše trguje na burzi, Erste vrijednosni papiri, još nema mogućnost internetskog trgovanja. Nisu htjeli komentirati snižavanje naknada i provizija ostalih društava, nego su samo poručili kako je njihova provizija “okvirna te nije jednoznačna, nego je postavljena u skalu te ovisi o dnevnom ostvarenom prometu, visini uloženih sredstava i drugim faktorima”. Isto tako pored niskih prometa i visokih troškova broj investicijskih društava na domaćem tržištu kapitala nerazmjeran je veličini i mogućnostima tržišta. “Što se tiče broja brokerskih kuća, Budimpešta ima otprilike jednak broj subjekata koji pružaju usluge trgovanja na burzi, a dnevni prosječni promet prelazi 100 milijuna eura naspram naših prosjeka od možda 5 milijuna eura. Dakle, podaci govore dovoljno”, zaključuje Vorkapić.

Brojke

Oštar pad prometa
U prva četiri mjeseca ove godine domaći su brokeri zabilježili ukupno 4,1 milijardu kuna prometa dionicama. Unatoč četrdesetak posto višim cijenama dionica promet je niži od lani ostvarenih 4,3 milijarde kuna u istom razdoblju. Pad prometa prilagođen za promjenu razine cijena vrijednosnica tako bi pokazao realnu i puno ozbiljniju situaciju.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz