Dionički fondovi nevažni za tržište

Autor: Tin Bašić , 21. listopad 2012. u 22:00
Panel "Kada će se vratiti ulagači u investicijske fondove" (gore); Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP investa u (desno)/PXL

Nije pitanje kada će se vratiti ulagači u fondove, nego kada će se dogoditi alokacija imovine, fondovi su konzervativni.

Domaća fondovska industrija u posljednjih je nekoliko godina u velikim problemima.

Od vremena kada su investicijski fondovi upravljali sa nešto više od 30 milijardi kuna (listopad 2007. godine), puno toga se promijenilo. Novac, za koji mnogi fond menadžeri kažu da je u to doba dolazio sa svih strana i da u većini slučajeva nisu znali kuda će s njim i gdje ga uložiti, istopio se u prvoj polovici 2009. kada je imovina fondova pala na 8,5 milijardi kuna. Od tada ona polako raste i investicijski fondovi sada upravljaju sa oko 11,5 milijardi. No, to je još uvijek nedovoljno za stvaranje osnova za pokretanje domaćeg tržišta kapitala i za vraćanje investitora. Sudionici konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije pokušali su na jednom od panela odgovoriti na pitanje kako i kada vratiti ulagače u investicijske fondove. "Nije pitanje kada će se vratiti ulagači u fondove, nego kada će se dogoditi alokacija imovine. Mi smo konzervativni", kazao je Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP investa pojašnjavajući kako unatoč krizi i velikom nepovjerenju investitora, novčani fondovi bilježe rast.

Prema posljednjim podacima Hanfe, imovina novčanih fondova iznosila je 7,87 milijardi kuna i u odnosu na maksimalne razine industrije iz 2007., ona je dvostruko veća. Istodobno, domaće tržište kapitala u posljednjih je pet godina, od visoke likvidnosti i velikog optimizma, spalo na niske dnevne promete i pesimizam te veliki oprez ulagača. Stoga, mnogio sudionici tog tržišta od fondova traže način kako to tržište oživjeti i pokrenuti. "Često se od domaćih fondova očekuje da podignu tržište. Praktički, dan danas dionički fondovi prodaju domaće dionice. Nema dioničkog fonda koji ima imovinu višu od 500 milijuna kuna. Oni su nevažni za domaće dioničko tržište", kazao je Brborović i dodao kako je na kraju lipnja 182.000 investitora imalo udjele u fondovima. Stoga se fond menadžeri uzdaju i nadaju kako će ulazak u Europsku uniju i nova zakonska regulativa povećati interes investitora za ulaganje u fondove.

Ipak, oprezni su u prognoziranju i smatraju kako u početku neće biti većeg interesa investitora. Stupanjem na snagu dvaju novih zakona, Zakona o investicijskim fondovima i Zakona o alternativnim fondovima, domaća se industrija u potpunosti otvara europskokom tržištu.Hrvatska će društva moći jednostavnije osnivati fondove u Europi, ali će ona europska jednostavnije to isto moći raditi u Hrvatskoj. Isto tako, zakon omogućuje i takozvanu "master feeder strukturu", što zapravo znači da će jedan veliki fond u EU moći od svojih podružnica u Hrvatskoj skupljati kapital i tim novcem upravljati van Hrvatske. To vrijedi za fondove kojima upravljaju bankarska društva. Na pitanje kakvi će novi fondovi biti ponuđeni domaćim investiorima i mogu li oni povećati interes ulagača, panelisti su kazali kako ne očekuju veći pritisak u početku.

Pomoć tržištu dionica

Povratak ulagača

1. Novi fondovi će pomoći tržištu. No, vjerojatno neće promijeniti stavove investitora. Fundamentalno nešto nije u redu. Širina ponude fondovske industrije nije problem, nego je problem fokusiranje. Treba se fokusirati na tržišta regije, poručio je Daniel Nevidal iz InterCapitala.

2. Problem povratka ulagača u fondove je povjerenje koje se može ponovo izgraditi većom transparentnošću i edukacijom ulagača.

3. Često događalo da oni koji su ulagali u fondove u dobrim vremenima uopće ne znaju kako se zovu fondovi u koja su uložili.

4. Osobni pristup teško je imati u velikim društvima, nadovezao se Tomislav Nikočević, predsjednik Uprave HPB investa.

Komentirajte prvi

New Report

Close