Premda najbliži susjedi poput Malezije, Indonezije i Filipina ne namjeravaju slijediti Tajland i uvesti bilo kakve restrikcije na inozemne investicije (kategorički odbijajući takvu mogućnost), panika sa burze u Bangkoku brzo se širila regijom, ali i većinom tržišta kapitala u razvoju, isprovociravši zamjetno povlačenje kapitala od strane institucionalnih investitora, što je u konačnici donijelo i negativnu izvedbu najistaknutijih svjetskih burzovnih indeksa tijekom jučerašnje trgovine. Iako u sastavu MSCI Emerging Markets indeksa na tajlandska izdanja otpada tek minornih 2,5 posto, indeks je svejedno zabilježio dnevni pad od čak 1,4 posto, pritisnut rasprostranjenom korekcijom koja nije mimoišla niti poprilično udaljene burze poput Budimpešte ili Varšave, makar u slučaju potonjih članstvo u Europskoj uniji na neki način jamči slobodu kretanja kapitala, a reprizu neugodne epizode u režiji tajlandske središnje banke malo vjerojatnom. U sveopćem kaosu zasigurno nije bila od pomoći niti činjenica da je veliki broj burzovnih indeksa zemalja u razvoju tijekom zadnjeg kvartala tekuće godine dogurao do rekordnih vrijednosti, te je panično izvlačenje profita dodatno intenziviralo bijeg inozemnih ulagača, spuštajući tajlandski SET indeks u minus od čak 15 posto. Sve to zbog novih pravila igre, kojima se strancima, s ciljem suzbijanja aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu, ograničava iznos raspoloživog kapitala za investicije (70 posto od ukupno transferiranih sredstava u zemlju), a slobodno povlačenje kapitala uvjetovano zadržavanjem sredstava u zemlji na rok od najmanje godinu dana (u suprotnom se 10 posto ukupnog iznosa slijeva u državnu blagajnu). Neočekivani je preokret one zaboravnije podsjetio zašto se tržišta u razvoju povezuju s većim rizikom, zbog čega su inozemni ulagači u samo jednom danu sa burze u Bangkoku izvukli oko 700 milijuna dolara, dok je tržišna kapitalizacija, usprkos nepotvrđenim glasinama o mogućem ublažavanju restrikcija, smanjena za nevjerojatnih – 23 milijarde dolara.

Trgovina na Tokijskoj burzi protekla je u znaku opisanog razvoja događaja, pretvorivši se u nešto intenzivniju akumulaciju profita (kojoj je prethodio neuspješan napad Nikkei 225 indeksa na ključnu razinu od 17.000 bodova), a slično je raspoloženje vladalo i na europskim tržištima kapitala. Na Starom su kontinentu pak investitori uglavnom ignorirali neočekivani skok njemačkog IFO indeksa na najvišu razinu od ujedinjenja (sa 106,8 na 108,7 bodova), koji drastično smanjuje vjerojatnost značajnijeg usporavanja gospodarskog rasta uvjetovanog povećanjem poreza na dodanu vrijednost. Međutim, koliko god evidentan optimizam njemačkih managera u uvjetima aprecijacije eura i slabije ekonomske aktivnosti u SAD ulijevao povjerenje u nastavak pozitivnih trendova, jučer je u prvom planu ipak bila – korekcija. Pri čemu su ovoga puta istaknutu ulogu odigrala izdanja resources segmenta, vraćajući dio stečenih dobitaka od prethodnoga dana. Najgore je prošao Statoil, čijim su dionicama svojevrsno otrežnjenje i uobičajena korekcija, dijelom potaknuta i padom cijene sirove nafte ispod 62 dolara po barelu, donijeli pad cijene od 2,7 posto, dok su u slučaju rudara gubici bili prilično ravnomjerno raspoređeni, od 1,1 posto za Anglo American, do 1,9 posto za Xstratu.
Među rijetkim dobitnicima našli su se pak Swisscom i Euronext. Prvi se domogao dodatnih 25 posto vlasničkog udjela tvrtke Swisscom Mobile, za što je Vodafone (-0,7 posto) odnio 4,25 milijardi franaka. Nešto skuplje od brojke koju je očekivala većina analitičara, no činjenica da je riječ o profitabilnom businessu donijela je dionicama švicarskog operatera rast od 1,2 posto. Euronext je pak živnuo pozitivnim odgovorom dioničara, koji su (u ogromnoj većini) podržali prijedlog spajanja sa New York Stock Exchange, potaknuvši skok dionica francuskog operatera od 2,7 posto.

Oracle izazvao domino efekt
Brojke koje je samo dan ranije objavio Oracle (-1,8 posto), a posebice podaci o nešto slabijoj prodaji, zapečatili su sudbinu europskih rivala, zbog čega je SAP zabilježio pad cijene dionica od 1,1 posto, dok je Business Objects bio u minusu od 1,3 posto. GlaxoSmithKline se akvizicijom prava (vrijednom više od dvije milijarde dolar) na određene lijekove danskog Genmaba spustio u minus od 0,5 posto, dok je Roche zaglavio u minusu od 0,7 posto, tragom dva smrtna slučaja pacijenata pod tretmanom lijeka Rituxan, koji u SAD prodaje Genentech.