Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dionice Sanofija skočile 9 posto

Autor: Poslovni.hr
23. ožujak 2006. u 06:30
Podijeli članak —

U energetskom sektoru raširena korekcija, a najviše su se srušile dionice Sueza – 2,2 posto

Prijetnja rastućim kamatnim stopama, usprkos povremenim vijestima koje je na kratko guraju u drugi plan, ovoga se tjedna doista neprestano provlači kroz svjetska tržišta kapitala, determinirajući u velikoj mjeri raspoloženje investitora očito fokusiranih na nastavak m&a aktivnosti u korporativnom sektoru. Na opasnost od inflacijskih pritisaka koji kreatore monetarne politike čine prilično nervoznima jučer je upozorio i Axel Weber, član Savjeta Europske središnje banke, a niti Ben Bernanke nije svojim izjavama ostavio previše prostora za manevar, zbog čega je ovaj tjedan, makar ga pritom karakterizira iznimno obilan news-flow, donio uglavnom stagnaciju vodećih burzovnih indeksa, dodatno pojačavajući nervozu među investitorima. Upravo zahvaljujući scenariju koji podrazumijeva zamjetan rast ključnih kamatnih stopa, ulagači masovno dižu ruke od bankovnog sektora, užurbano sastavljajući listu potencijalnih gubitnika, kojima bi primjena restriktivnije monetarne politike, poskupljujući izvore financiranja, mogla najviše naškoditi. Među dotičnima su svakako i dionice utility sektora, u kojem nekakav zaklon jučer jednostavno nije bilo moguće pronaći. A pri samom vrhu ljestvice gubitnika, s padom cijene dionica od 1,3 posto, bio je Gaz de France, i to stoga što se vlada oglušila o molbe Uprave, odbijajući zahtjev za povećanjem cijene prirodnoga plina za traženih 5,8 posto. Povećanja će biti, ali u znatno manjim razmjerima, čime su u opasnost dovedene ranije objavljene prognoze za ovu godinu, što naravno, nikako nije bilo po ukusu investitora. Još više je stradao Suez (-2,2 posto), s kojim se GdF planira spojiti, dok je Veolia izgubila na vrijednosti 1,4 posto, a RWE ubilježio pad od 1 posto, baš kao i britanski National Grid, te španjolski Gas Natural.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Većina banaka jučerašnji je dan također provela na negativnom teritoriju, a među rijetkim iznimkama bila je nekolicina (manjih) španjolskih imena kao što su Banesto (+2,4 posto) i Banco Popular (+2 posto), koja se posljednjih dana (kao i njihovi talijanski rivali ranije), stavljaju u kontekst potencijalnih akvizicija. Kad već spominjemo akvizicije, najnovije su mete britanska televizija ITV i GUS, drugi po veličini maloprodajni lanac na Otoku. Potonji je ostvario rast cijene dionica od 3,2 posto, tragom nagađanja kako je Uprava odbila ponudu konzorcija private-equity kompanija za jedan od perifernih odjela kompanije (Experian), dok je ITV uknjižio dvostruko veći skok (na 1,25 funti), također odbivši ponudu za preuzimanje (u igri je još jednom bio private-equity kapital).
A kao moguća meta spominje se i Imperial Chemical Industries (+4,6 posto), za koju je navodno zainteresiran znatno veći američki rival DuPont. No optimistima su znatno interesantnije bile dionice farmaceutske industrije, nakon što je Sanofi-Aventis nagodbom pristao platiti još uvijek nepoznatu sumu Apotexu kako bi odgodio izlazak generičke verzije lijeka Plavix na tržište do 2011. godine. Od kolikog je značaja zapravo ovakav razvoj događaja najbolje govori podatak kako je Plavix generira oko šest milijardi dolara godišnje prodaje, čime postaje sasvim jasno zbog čega je Sanofi izguran visoko na pozitivan teritorij, s rastom dionica od 9 posto, premda je još nekoliko proizvođača najavilo lansiranje generičke konkurencije (Teva, Dr Reddy). U svakom slučaju, slučaj Sanofi pozitivno se odrazio i na ostatak sektora, a jedna od iznimki bio je Elan (-8,8 posto), jer je FDA odgodila donošenja konačne odluke o vraćanju lijeka Tysabri ponovno u prodaju.Od ostalih zbivanja valja istaknuti kako je skori odlazak Heinz-Joachim Neubuergera, nesuđenog predsjednika Uprave i aktualnog financijskog direktora Siemensa, poprilično je uznemirio investitore, nanijevši dionicama gubitak od 1,2 posto, dok je Metro, padom dobiti od 34 posto (na pola milijarde eura) u prošloj godini zaradio pad dionica od 2,9 posto.

Prijetnja rastućim kamatnim stopama, usprkos povremenim vijestima koje je na kratko guraju u drugi plan, ovoga se tjedna doista neprestano provlači kroz svjetska tržišta kapitala, determinirajući u velikoj mjeri raspoloženje investitora očito fokusiranih na nastavak m&a aktivnosti u korporativnom sektoru. Na opasnost od inflacijskih pritisaka koji kreatore monetarne politike čine prilično nervoznima jučer je upozorio i Axel Weber, član Savjeta Europske središnje banke, a niti Ben Bernanke nije svojim izjavama ostavio previše prostora za manevar, zbog čega je ovaj tjedan, makar ga pritom karakterizira iznimno obilan news-flow, donio uglavnom stagnaciju vodećih burzovnih indeksa, dodatno pojačavajući nervozu među investitorima. Upravo zahvaljujući scenariju koji podrazumijeva zamjetan rast ključnih kamatnih stopa, ulagači masovno dižu ruke od bankovnog sektora, užurbano sastavljajući listu potencijalnih gubitnika, kojima bi primjena restriktivnije monetarne politike, poskupljujući izvore financiranja, mogla najviše naškoditi. Među dotičnima su svakako i dionice utility sektora, u kojem nekakav zaklon jučer jednostavno nije bilo moguće pronaći. A pri samom vrhu ljestvice gubitnika, s padom cijene dionica od 1,3 posto, bio je Gaz de France, i to stoga što se vlada oglušila o molbe Uprave, odbijajući zahtjev za povećanjem cijene prirodnoga plina za traženih 5,8 posto. Povećanja će biti, ali u znatno manjim razmjerima, čime su u opasnost dovedene ranije objavljene prognoze za ovu godinu, što naravno, nikako nije bilo po ukusu investitora. Još više je stradao Suez (-2,2 posto), s kojim se GdF planira spojiti, dok je Veolia izgubila na vrijednosti 1,4 posto, a RWE ubilježio pad od 1 posto, baš kao i britanski National Grid, te španjolski Gas Natural.

Većina banaka jučerašnji je dan također provela na negativnom teritoriju, a među rijetkim iznimkama bila je nekolicina (manjih) španjolskih imena kao što su Banesto (+2,4 posto) i Banco Popular (+2 posto), koja se posljednjih dana (kao i njihovi talijanski rivali ranije), stavljaju u kontekst potencijalnih akvizicija. Kad već spominjemo akvizicije, najnovije su mete britanska televizija ITV i GUS, drugi po veličini maloprodajni lanac na Otoku. Potonji je ostvario rast cijene dionica od 3,2 posto, tragom nagađanja kako je Uprava odbila ponudu konzorcija private-equity kompanija za jedan od perifernih odjela kompanije (Experian), dok je ITV uknjižio dvostruko veći skok (na 1,25 funti), također odbivši ponudu za preuzimanje (u igri je još jednom bio private-equity kapital).
A kao moguća meta spominje se i Imperial Chemical Industries (+4,6 posto), za koju je navodno zainteresiran znatno veći američki rival DuPont. No optimistima su znatno interesantnije bile dionice farmaceutske industrije, nakon što je Sanofi-Aventis nagodbom pristao platiti još uvijek nepoznatu sumu Apotexu kako bi odgodio izlazak generičke verzije lijeka Plavix na tržište do 2011. godine. Od kolikog je značaja zapravo ovakav razvoj događaja najbolje govori podatak kako je Plavix generira oko šest milijardi dolara godišnje prodaje, čime postaje sasvim jasno zbog čega je Sanofi izguran visoko na pozitivan teritorij, s rastom dionica od 9 posto, premda je još nekoliko proizvođača najavilo lansiranje generičke konkurencije (Teva, Dr Reddy). U svakom slučaju, slučaj Sanofi pozitivno se odrazio i na ostatak sektora, a jedna od iznimki bio je Elan (-8,8 posto), jer je FDA odgodila donošenja konačne odluke o vraćanju lijeka Tysabri ponovno u prodaju.Od ostalih zbivanja valja istaknuti kako je skori odlazak Heinz-Joachim Neubuergera, nesuđenog predsjednika Uprave i aktualnog financijskog direktora Siemensa, poprilično je uznemirio investitore, nanijevši dionicama gubitak od 1,2 posto, dok je Metro, padom dobiti od 34 posto (na pola milijarde eura) u prošloj godini zaradio pad dionica od 2,9 posto.

Microsoft izazvao ‘tehnološku’ paniku

Budući je Samsung procijenio kako će izlazak novog operativnog sustava Microsofta (poznatijeg pod imenom Vista) u ovoj godini rezultirati rastom prodaje memorijskih modula za čak 50 posto, pomicanje rok za početak prodaje Viste (na 2007. godinu) poprilično je uzdrmala hi-tech sektor, sijući pravu paniku među ulagačima. Samsung je tako završio u minusu od 3,3 posto, a do azijskih imena valja istaknuti još i Lenovo (-3,8 posto), te Hynix Semicondutor (-3,7 posto), kojima su se pridružili i europski rivali predvođeni Infineonom (-1,4 posto).




Autor: Poslovni.hr
23. ožujak 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close