Poput već unaprijed razrađenog scenarija, korekcija je doslovno opustošila svjetska tržišta kapitala na početku ovoga tjedna, označavajući nastavak koordinirane akcije pesimista čiji počeci datiraju još od druge polovice prošloga tjedna, kada je neugodno iznenađenje iz FED-a dobrano zatreslo Wall Street, koji je do tada živio u čvrstom uvjerenju kako je uzlazan ciklus ključnih kamatnih stopa – završen. K tome, naizgled nezadrživo napredovanje eura ka razini od 1,30 dolara (najviše od početka svibnja prošle godine) dodatno je ugrozilo samopouzdanje optimista na europskim burzama, a ništa bolja atmosfera nije vladala niti u Tokiju, gdje se NIKKEI 225 indeks serijom od pet dana uzastopnog pada vrijednosti našao na najnižoj razini u posljednja dva mjeseca. Iznimno oskudan news-flow sa korporativnog fronta pritom je dokinuo bilo kakav selektivan pristup investitora, pa je, u nedostatku značajnijih vijesti, podosta govora bilo o najnovijim događanjima u Italiji. Riječ je o Juventusu, koji je navodno upleten u brojne nepravilnosti i namještanje rezultata prošloga nogometnog prvenstva, a ono što se u početku činilo kao manja afera, koja je iznjedrila kolektivnu ostavku Uprave najtrofejnijeg talijanskog kluba, polako se pretvara u prvoklasni skandal. A vrlo neugodnu situaciju po fanove Stare dame dodatno otežava činjenica da se dionicama Juventusa (u vlasništvu holdinga IFIL, koji kontroliraju gospodari Torina, obitelj Agnelli) trguje na Milanskoj burzi, zbog čega je u istragu uključena sva sila regulatornih agencija, pa svakim danim na površinu izlaze nova saznanja. I dok je Berlusconi još prošloga tjedna tražio da se Juventusu oduzme naslov prvaka (i dodijeli njegovu Milanu), istražitelji su odgovorili proširenjem istrage u koju su sada uključeni još i Milan, Sampdoria i Lazio, ali i pojedini igrači, poput Gigi Buffona, koji su bili aktivni posjetitelji kladionica. Naravno, nisu izostale niti panične reakcije investitora, te su dionice Juventusa, neposredno pred suspenziju trgovine, zabilježile pad cijene od čak 14 posto (čime se cijena, usprkos naslovima prvaka Italije, u protekle četiri godine – prepolovila), suočavajući se s ozbiljnom mogućnošću prisilnog preseljenja u Serie B, što bi automatski značilo i drastičan pad prihoda od oglašivača i TV prava.

Pad dionica od oko 1 posto pretrpio je i Berlusconijev Mediaset, koji je za prava prijenosa dvije sezone Serie A platio rekordnih 218 milijuna eura, što je tada, naravno, podrazumijevalo i sudjelovanje Juventusa, te se financijska konstrukcija cijelog deala činila znatno manje nategnutom. Osim Juventusa, jučerašnje su naslove uvelike punili i rudari, i to zahvaljujući dramatičnom (čitaj: dvocifrenom) padu cijena na tržištu metala, što bi mogao biti tek početak masovne likvidacije i izvlačenja profita nakon mjeseci rapidnog rasta. Jer samo u prva četiri mjeseca ove godine cijene pojedinih metala (poput cinka) su se udvostručile, a na dobrom su putu (ka tom dostignuću) bile i cijene bakra i srebra, što se u konačnici negativno odrazilo na globalnu potražnju. Razloge valja tražiti u aktivnosti špekulativnog kapitala, odnosno, procjeni analitičara Citigroupa prema kojima je vrijednost otvorenih pozicija (ili jednostavnije – oklada) na tržištima roba u travnju premašila 120 milijardi dolara. Shodno tome, ovotjedna korekcija nije mimoišla dionice rudarskih kompanija, među kojima je prednjačio prošlotjedni dobitnik, Xstrata, izgubivši na vrijednosti 8,1 posto, dok je svjetski lider BHP Billiton bio u minusu od 5,4 posto. Nagađanja o usporavanju rasta potražnje svrstala su i naftaše među omiljene mete za likvidaciju, u čemu je ponovo prednjačio norveški tandem Statoil – Norsk Hydro, ubilježivši pad dionica od 5 posto, odnosno, 5,3 posto.

Oporavak za Alcatel i Nokiu
A to je, uz zamjetnu akumulaciju profita u sektoru graditeljstva (nakon što je Holcim prošloga tjedna oduševio poslovnim rezultatima), donijelo prijeko potreban predah hi-tech dionicama, koje su uglavnom bilježile skromne, ali ipak pozitivne pomake cijena dionica. Pritom je Alcatel uknjižio visokih 1,9%, dok je Nokia morala zadovoljiti sa solidnih 1,3 posto, ostavljajući daleko iza sebe predstavnike core hi-tech sektora.