Većina je dionica u ponedjeljak već na samim počecima trgovanja naglo gubila na cijeni po stopama višim od 6 posto. Domaći dionički indeks CROBEX na kraju dana zaustavio se na minus 6,40 posto, spuštajući se na 2777 bodova, što je najniža vrijednost još od 2006. godine. O razlozima pada burzi kao i bilo što prognozirati danas može samo skupina teoretičara koja ne odlučuje ni o čemu”, sažeo je tako događaje na Zagrebačkoj burzi i tržištima kapitala u svijetu jedan od upravitelja velikog fonda u Hrvatskoj.

Brojni prodavatelji
Već na samom otvaranju Zagrebačke burze glavnina dionica odmah je počela naglo padati pritisnuta sve brojnijim prodavateljima koji su se našli u situaciji da spašavaju što se spasiti može. Ponajviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija koja je ostvarila gotovo trećinu redovnog prometa. Prevelik broj onih koji u panici traže sigurniju gotovinu spustio je njezinu cijenu na razinu od 243 kune, odnosno na najnižu zadnju cijenu otkako je izlistana na Zagrebačkoj burzi. Atlantska plovidba bila je najlikvidnija s prometom od 15 milijuna kuna uz pad više od 8 posto.

Korelacija s regijom
Ulagači reagiraju iracionalno pa prodaju dionice po jeftinijim cijenama od onih po kojima su ih kupili. Jednako je i na globalnom tržištu na kojemu su investitori spremni prodavati dionice koje su dobre, a koje vrijede 5 ili 10 posto manje nego prethodnog dana. “U regiji već duže vrijeme primjećujemo snažnu korelaciju s događanjima na stranim tržištima, koja je više ili manje sentimentalna jer je očekivani privredni rast u regiji snažan i zdrav, a kompanije su jeftino vrednovane”, objašnjava Peter Jenčič, analitičar zadužen za regiju u slovenskom fondu MP Invest. O panici čiji je uzrok izvan granica Hrvatske najbolje govori podatak da je stopa pada CROBEX-a tijekom većine dana bila jednaka indeksu DAX Frankfurtske burze. Malo je dionica na Zagrebačkoj burzi koje ne bilježe rekordno niske cijene poput povlaštene dionice rovinjskog Adrisa koja je s cijenom 290 kuna na razinama od prije četiri godine. No, ipak niti investicijski niti mirovinski fondovi nisu skloni kupnji. Zašto bi kupovali, pitaju fond menadžeri, “ako će možda cijene dionica i dalje nastaviti padati?”