Zrakoplovna kompanija Croatia Airlines 2005. godinu završila je s gubitkom od 22,7 milijuna kuna, objavio je jučer glavni direktor tvrtke Ivan Mišetić. Prošlogodišnji prihodi iznosili su 1,402 milijarde kuna, odnosno četiri posto više nego 2004., dok su troškovi bili 1,367 milijardi kuna, 10 posto veći. Iskazana je operativna dobit od 34,6 milijuna kuna koja se nakon pribrajanja stavke financijske aktivnosti pretvorila u minus od 22,8 milijuna kuna.

Manja popunjenost
“Postignuti rezultat je realan. Od ovoga nismo mogli ići ni lipe gore, ali niti lipe dolje”, izjavio je Mišetić. Razloge gubitka vidi u višim cijenama kerozina zbog kojih je CA u 2005. godini platila 103 milijuna kuna više nego godinu prije. Od tog iznosa, 45 milijuna kuna pokriveno je uštedama, a 58 milijuna, kako je izvijestio Mišetić, ostalo je nepokriveno. Cijena goriva tako je u 2005. u ukupnom trošku sudjelovala sa 20 posto, a 2004. godine 12 posto. Zbog toga su se izdvajanja za kupnju kerozina izjednačila u postotku s troškovima koji se plaćaju aerodromima i zračnim kontrolama. Jedan od uzroka lošijeg rezultata u odnosu na godinu prije, kada je ostvarena neto dobit u iznosu od 38,3 milijuna kuna, jest i povećana konkurencija u hrvatskom zračnom prostoru. Dok je 2004. u domaće zračne luke dolazilo 15 kompanija, godinu dana kasnije taj broj se povećao na 26 kompanija, a tjedna frekvencija povećana je za 60 posto. U 2005. broj letova stranih kompanija povećan je za 35 posto, a u redovnom prometu za 77 posto. Dobar dio krivnje za gubitak snosi i Kontrola leta koja je primjenom nove tehnologije uzrokovala kašnjenja 10 posto ili 2500 letova CA, što je kompaniju, tvrdi Mišetić, stajalo 2,3 milijuna eura koji nisu bili predviđeni u planu poslovanja za 2005. godinu.
Nacionalna kompanija prošle je godine prevezla dva posto putnika više nego godinu prije – 1,555.033, s tim da je u domaćem redovnom prometu zabilježen pad od jedan posto (463.679 putnika), a u međunarodnom povećanje od 4 posto (896.930 putnika). Manji broj putnika u domaćem prijevozu objašnjava se otvaranjem autoceste prema Zadru i Splitu, dok je do najvećeg povećanja broja putnika u inozemnom prometu, unatoč konkurenciji, došlo u linijama prema Njemačkoj gdje leti trećina svih putnika CA u međunarodnom prometu. Popunjenost kabina smanjena je sa 62,5 posto na 59,1 posto, dok je težinski fakor popunjenosti snižen sa 52,8 na 49,9 posto. Što se tiče čartera na koji odlazi oko 15 posto prometa, broj putnika nešto je manji i iznosi 194.424, dok je prijevoz tereta veći 7 posto.

Apartmani prodani
U kompaniji objašnjavaju da im veliki pritisak čini i otplata kredita za nabavljene zrakoplove. Ukupno kreditno zaduženje od 1998. iznosi 400 milijuna dolara i CA se sada nalazi na polovici otplate. Država pomaže CA putem subvencija za domaći zračni prijevoz koje su prošle godine iznosile 45 milijuna kuna, dok je gubitak u domaćem prometu bio 8 milijuna eura. Da bi se to promijenilo, turistička sezona trebala bi biti duža. Mišetić je kazao da je obavio razgovore s Ministarstvom prometa u vezi s državnim potporama. Iskazao je nezadovoljstvo ponašanjem domaćih zračnih luka koje na jednak način tretiraju CA i sve ostale kompanije, premda je CA jedina koja praktički svakodnevno održava vezu među domaćim aerodromima, tako da ih se ne može uspoređivati sa stranim niskotarifnim tvrtkama koje dolaze jednom tjedno, a plaćaju jednake aerodromske pristojbe kao i CA. Zbog toga je, naglasio je direktor Mišetić, nužno uvođenje regulatora u zračni promet. Mišetić tvrdi da CA nije izuzetak među zrakoplovnim kompanijama od kojih se dobar dio nalazi u gubicima unatoč velikim državnim potporama. Objavio je da su zaposlenicima za milijun eura prodani apartmani u Dugoj uvali koje je CA naslijedila od JAT-a, te da je prodan avionski motor, koji je kasnije uzet u najam, što je objašnjeno “dobrim gospodarenjem”.

U 2006. očekuju dobit od milijun eura

Što se tiče poslovanja u ovoj godini, u CA očekuju dobit od milijun eura, pod uvjetom da cijena kerozina ne prijeđe 670 dolara, te porast putnika od četiri posto, ali i daljnje rezanje troškova, pa i novo smanjivanje plaća menadžmentu – ako to bude potrebno. Također je najavljeno da će se poraditi na tzv. hedgingu, odnosno dogovoru cijena goriva unaprijed, kako bi se izbjegle teškoće s promjenom cijene.