Od dioničkih tržišta srednje i istočne Europe i ove se godine mnogo očekuje, ali mora se pronaći novi model rasta koji neće više ovisiti o samo o privatizaciji i utjecaju mirovinskih fondova na tržište, moglo se čuti na panelu „Prilike na dioničkim tržištima“ održanom u utorak na konferenciji Euromoney u Beču. Prošle godine srednja i istočna Europa ostvarila je odlične rezultate, kako po izvedbi dioničkih burzovnih indeksa, tako i po prikupljanju kapitala.

Varšava treća u Europi

Dovoljno je reći da je prema podacima konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers do kraja trećeg kvartala Varšavska burza bila treća u Europi po iznosu prikupljenog kapitala u devet inicijalnih javnih ponuda, odnosno 1,2 milijarde eura. Ispred Varšave bili su London i burza u Zürichu.

„Prošla je godina bila dobra što se tiče priljeva kapitala na rastuća tržišta. To će se nastaviti u ovoj i idućoj godini“, smatra Julian Mayo, stariji potpredsjednik britanskog Fiera Capitala. Interes investitora ne čudi ako se pogleda dvoznamenkasti rast nekih indeksa. U zadnjih godinu dana svojevrsni lider je indeks Bečke burze ATX koji je lansiran više od 35 posto što je posebno istaknuo Cristoph Boschan, predsjednik Uprave Bečke burze. Indeks WIG 20 Varšavske burze ojačao je više od 28 posto, a budimpeštanski BUX 20,5 posto. Ako je suditi prema rezultatima ankete među sudionicima Euromoneyja, nastavak snažnog pozitivnog trenda očekuje se i ove godine. Gotovo podjednaki udjel (oko 45 posto) sudionika smatra da će vrijednosnice ostvariti bolje ili barem podjednake rezultate kao i u 2017.

Iscrpljeni pokretači

Iako je Varšavska burza praktički financijsko središte istoka Europe, cijela regija mora pronaći nove načine kako privući kompanije na burzu. Kako je rekao Michal Cieciorski, potpredsjednik upravnog odbora Varšavske burze, unatoč značajnoj potražnji na tim tržištu, posljednjih godina istočnoeuropska tržišta privlačila su kompanije – a samim time i investitore – iz dva razloga. „Prvi je bio privatizacija, a drugi mirovinska reforma“, naglasio je. Međutim, ta su dva pokretača sada praktički iscrpljena.

Kako izgleda izlazak na burzu iz perspektive kompanija pojasnio je Barna Erdelyi, financijski direktor prijevozničke tvrtke Waberer s flotom od 4000 vozila. Waberer je sredinom godine izlistao dionice na Budimpeštanskoj burzi prikupivši gotovo 80 milijuna eura što je bio najveći IPO na mađarskom tržištu od 1998.

„Kada smo se odlučili za izlazak na burzu, mislili smo da je to lagan zadatak. Međutim, privlačenje investitora je težak posao jer IPO traži i vremena i energije“, sugerirao je Erdelyi. Na pitanje o utjecaju nove regulative MiFID II, Erdelyi je naglasio kako novi regulatorni okvir traži od njih više napora u komunikaciji s investitorima.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost