I prije no što je to većina promatrača očekivala, na trenutak ozbiljno uzimajući u obzir mogućnost slamanja špekulativne podrške oko razine od 70 dolara, cijena nafte se otresla negativnih faktora, napredujući krajem prošloga tjedna ka brojci od 74 dolara po barelu. Zahvaljujući nepovoljnim prognozama meteorologa (i najavama tropskih oluja) brojni su se investitori s nelagodom prisjetili razornih učinaka prošlogodišnje sezone uragana na američkom jugu, gurajući cijene nafte uzlaznom putanjom čiji intenzitet niti korespondirajuće dionice nisu uspijevale pratiti. Štoviše, tek se šačica naftaša protekloga tjedna domogla pozitivnog teritorija, a među njima nije bilo tandema najvećih – Royal Dutch/Shell je bio u minusu od 1 posto, dok je British Petroleum, zbog novih zastoja u proizvodnji na polju Prudhoe Bay, zabilježio pad cijene dionica od 1,7 posto. S druge pak strane, već i sama pomisao na rastuće inflacijske pritiske bitno je ublažila utjecaj optimista na tržištima kapitala, onemogućivši napredovanje većine regionalnih burzovnih indeksa. Što, naravno, ne uključuje zbivanja na milanskoj burzi, gdje je druga polovica tjedna doista protekla u vrlo dobrom raspoloženju, ponajprije zahvaljujući najavljenom sastanku na kojem će dužnosnici dvaju banaka, San Paolo IMI i BCI Intesa, pregovarati o spajanju. Najveći dioničar potonje (sa 18 posto vlasničkog udjela), Credit Agricole (-0,8 posto), navodno je već dala zeleno svjetlo za plan kreiranja jedne od najvećih talijanskih banaka, produživši pozitivnu seriju kojom je Intesa u tjedan dana povećala svoju tržišnu kapitalizaciju za 7,5 posto, a San Paolo IMI ostvario rast cijene dionica od gotovo 10 posto.

Kao što se očekivalo, najava je rezultirala pravom poplavom špekulacija na temu strateške konsolidacije u sektoru bankarstva, čija je vrijednost samo u prvih sedam mjeseci ove godine premašila 65 milijardi eura (dvostruko više od prošlogodišnjih 33 milijarde) i čini čak 10 posto ovogodišnjih m&a aktivnosti na Starom kontinentu. No sve češće se spominju i američki igrači, koji su se do sada uglavnom držali po strani, ‘razgledavajući izloge’, a od konkretnih se imena najviše spominju Bank of America i neizbježni Citigroup. Zbog toga val optimizma nije zaobišao niti ostale europske banke, čime su najviše profitirala izdanja kao što su Commerzbank (+5,8 posto), koja već godinama slove kao potencijalne akvizicije, ali no oni puno veći nisu ostali kratkih rukava. Jer kad su Amerikanci u igri, doista je sve moguće. Tako je ABN Amro porasla za 2,2 posto, a Deutsche Bank za 1,3 posto, signalizirajući narasle apetite investitora. Najdalje su, naravno, otišli domaći (talijanski) igrači, te su Capitalia i Mediobanca skočili za 5,5 posto, dok su posve razočarali britanski predstavnici, čije je kretanje prošloga tjedna gotovo u pravilu obilježeno negativnim predznakom. Njima valja pridodati još i Unicredito, koji bi predloženim spajanjem dobio znatno potentniju konkurenciju na domaćem terenu. U istaknutog se dobitnika pak prometnuo nekadašnji monopolist Belgacom, izguravši Vodafone (+1,7 posto) iz vlasničke strukture mobilnog operatera Proximusa (za dvije milijarde eura), rješavajući se istodobno manjeg udjela u Cegetelu.

Unilever kaska za Nestleom
Iz poprilično umrtvljene sezone objavljivanja poslovnih rezultata treba izdvojiti Nestle i BHP Billiton, koji su izazvali suprotne reakcije ulagača. Unatoč rekordnom profitu, potonji nije ispunio očekivanja analitičara, što su investitori kaznili rušenjem dionica duboko u minus (-4,1 posto), bitno pokvarivši i izvedbu ostatka mining sektora, osobito nakon što je krajem tjedna na površinu isplivala vijest o mogućem širenju štrajka u čileanskim rudnicima. S druge pak strane, Nestle je svojim poklonicima servirao nekoliko ugodnih iznenađenja, te pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza, uknjiživši rast od gotovo 4 posto, i povećavajući prednost u odnosu na svog najvećeg rivala, kompaniju Unilever (+1,3 posto).