Na većini azijskih burzi jutros se trguje oprezno jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog rasta napetosti u Ukrajini i Turskoj, što bi moglo ponovno izazvati previranja na tržištima u razvoju.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, a cijene dionica pale su i u Australiji, 0,5 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 1,3 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Znatan rast cijena dionica u Šangaju i Hong Kongu zahvaljuje se nadi ulagača da će kineska središnja banka uskoro poduzeti određene korake kako bi potaknula rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, s obzirom da svi posljednji podaci ukazuju na njegovo usporavanje.

Na ostalim se burzama, pak, trguje oprezno jer se ulagači plaše da bi napetost u Ukrajini i Turskoj mogla izazvati poremećaje na tržištima u razvoju, što bi, kao i krajem siječnja, moglo potaknuti i ulagače na najvećim svjetskim burzama na prodaju dionica.

Ukrajinska valuta pod snažnim je pritiskom jer je Rusija najavila vojne vježbe nedaleko ukrajinske granice, nakon što je svrgnut ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.

Turska je valuta, pak, pod pritiskom zbog prosvjeda protiv predsjednika Erdogana zbog sumnje u korupciju.

Oprez ulagača posljedica je, također, stagnacije burzovnih indeksa na Wall Streetu zbog nesigurnosti uoči drugog dijela polugodišnjeg izvješća o monetarnoj politici i gospodarskoj situaciji predsjednice Feda Janet Yellen u Kongresu u četvrtak.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Ulagače najviše zanima kako će se Yellen osvrnuti na niz slabijih nego što se očekivalo gospodarskih podataka. Hoće li ih i ona pripisati samo lošem vremenu ili će upozoriti da je zamah gospodarstva ipak ponešto oslabio? Hoće li, ipak, ublažiti retoriku po pitanju smanjenja poticajnih mjera?

U prvom dijelu svjedočenja prije nekoliko tjedana Yellen je signalizirala da bi se tempo smanjenja programa kupnje obveznica mogao zadržati. U prosincu i siječnju Fed je te programe smanjio za po 10 milijardi dolara mjesečno.

Odmak ulagača od rizičnijih investicija potaknuo je, pak, na valutnim tržištima uspon dolara i drugih valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Zbog toga je tečaj eura prema američkoj valuti pao s jučerašnjih 1,3740 na 1,3685 dolara, nedaleko najniže razine u dva tjedna.

„S obzirom na pad prinosa na američke državne obveznice i stagnaciju cijena dionica na Wall Streetu, jačanje dolara prije bi se moglo pripisati nesklonosti ulagača prema riziku nego povjerenju u rast američkog gospodarstva“, kaže Masafumi Yamamoto, analitičar u tvrtki Praevidentia Strategy.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara stabilno se kreće na jučerašnjoj razini od oko 102,30 jena, dok je tečaj eura skliznuo na 140,10 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 140,80 jena.