Na prošlotjednoj skupštini dioničara Atlantske plovidbe nije prošao protuprijedlog o isplati višeg iznosa dividende od 60 kuna, pa će dioničari dobiti 20 kuna po dionici, no to najvjerojatnije neće promijeniti status miljenice koji ta vrijednosnica uživa među malim investitorima na Zagrebačkoj burzi. Potvrđuje to i ovogodišnja burzovna statistika koja pokazuje da se dionica dubrovačkog brodara specijaliziranog za rasute terete probila među najlikvidnija izdanja na domaćem tržištu, ostavivši iza sebe i mnogo “zvučnija” imena, poput Adrisa ili Ericssona Nikole Tesle.

U prvih šest mjeseci ta je dionica ostvarila malo manje od 90 milijuna kuna prometa što joj je donijelo treću poziciju na ljestvici najlikvidnijih. Najnovija trgovinska statistika Zagrebačke burze za kolovoz pokazala je da je Atlantska plovidba zauzela također treću poziciju po likvidnosti, sa protrgovanih 8,64 milijuna kuna. Time je malo skliznula na ljestvici najlikvidnijih u odnosu na srpanj kada je zauzela vodeću poziciju sa 12,15 milijuna kuna prometa. U kolovozu su se ispred Atlantske probili turistički div Valamar Riviera sa 10 milijuna kuna prometa te Podravka, čijom se dionicom prošloga mjeseca trgovalo za malo manje od 12 milijuna kuna. Međutim, radi se o daleko vrednijim kompanijama od Atlantske, pa ako se promet stavi u omjer s tržišnom kapitalizacijom, slobodno se može reći da je ovaj brodar uvjerljivo najlikvidnija dionica Zagrebačke burze u ovom trenutku.

Naime, tržišna kapitalizacija Atlantske plovidbe iznosi 555,4 milijuna kuna, pa kolovoški promet iznosi 1,55 posto vrijednosti kompanije. U slučaju Valamara s tržišnom kapitalizacijom od 4,1 milijardu kuna promet iznosi 0,24 posto kapitalizacije. Praktički jednaku tržišnu kapitalizaciju ima i Podravka, pa je prošlomjesečni promet iznosio 0,28 posto burzovne vrijednosti koprivničke kompanije. Inače, među 10 najlikvidnijih dionica prošloga mjeseca Atlantska je plovidba druga “najmanja” dionica. Nižu tržišnu kapitalizaciju ima samo informatička kompanija Span, 503 milijuna kuna, a njegov promet od 3,7 milijuna kuna iznosi 0,72 posto tržišne kapitalizacije. Kao što je to slučaj na plitkom domaćem tržištu, pojačani interes ulagača uvijek rezultira rastom vrijednosti. Tijekom ove godine, zaključno s 1. rujnom, cijena Atlantske na burzi od 407 kuna povećana je 9,4 posto što je daleko bolji rezultat od indeksa CROBEX koji za 2022. bilježi minus od 4,2 posto.

No, dionica je početkom svibnja dosegla cijenu od 568 kuna, ali je od tada u silaznoj putanji, s obzirom na situaciju na najvažnijem tržištu za prijevoznike rasutih tereta, onom kineskom. Osim epidemioloških ograničenja, Kina se trenutno bori i s drugim velikim izazovom, problemima na nekretninskom tržištu, jednom od generatora ekonomskog rasta. Analitičari smatraju kako je nekoliko razloga za fokus investitora na dionicu Atlantske plovidbe. Prvi i osnovni jest velik udjel slobodnih dionica, oko 85 posto, s obzirom na to da u dioničkoj strukturi praktički nema fondovskih ulagača. S druge strane, u vlasničkoj strukturi je oko 7500 malih ulagača.

Krenulo je početkom 2021.

“Povećan promet u dionici Atlantske plovidbe datira još od početka 2021. godine, i u velikoj mjeri koincidira sa zaokretom u vozarinama rasutih tereta, što je podiglo cijenu, ali i sam obrtaj dionice. U dionici izuzev indeksnog fonda nema institucionalnih investitora, te je riječ o jednoj od miljenica malih investitora, između ostalog zbog velike volatilnosti. Cijene dionica brodara, a time i dionice Atlantske plovidbe, u velikoj mjeri prate kretanja vozarina na tržištu. Baltic Panamax indeks, koji je relevantan indikator u kontekstu flote Atlantske plovidbe, nalazi se u silaznoj putanji posljednja tri mjeseca, te je dosegnuo najniže razine od kraja 2020. godine, a cijena dionice Atlantske plovidbe pratila je tu dinamiku”, ističe Davor Špoljar, analitičar u Erste banci. I analitičari Raiffeisen banke ističu kako od svibnja Baltic Dry indeks bilježi oštar pad, u skladu s pogoršanjem izgleda svjetskog gospodarstva.

“Pojačan interes te snažan rast cijene dionice Atlantske plovidbe u ovoj godini odraz je snažnog rasta vozarina u prvim mjesecima godine. Posljedica je to rasta izvoza iz Brazila te poremećaja u trgovinskim tokovima izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu. Primjerice, nemogućnost izvoza žitarica iz Ukrajine dovela je do snažnog rasta njihovih cijena na robnim burzama. Također, otvorene su i nove dobavne rute veće duljine, što utječe na ponudu brodova”, pojašnjavaju iz Raiffeisena.

Valja istaknuti kako Atlantska prijašnjih godina nije bila ni izbliza toliko interesantna ulagačima, gledano po prometu. Tako je primjerice 2015. ostvarila 25,2 milijuna kuna prometa, gotovo upola manje od 10. najlikvidnije te godine, Jamnice s protrgovanih 47,8 milijuna kuna. Porast prometa započinje krajem 2016. godine kada dionice Atlantske počinje kupovati Igor Bilbija, trenutno najveći pojedinačni dioničar. Bilbija se ubrzo odlučio i aktivno se uključiti u vođenje kompanije, pa 2018. postaje član Nadzornog odbora, da bi krajem 2019. postao i predsjednik kompanije. Iza dubrovačkog brodara vrlo je uspješna godina s rekordno iskazanom dobiti od 878 milijuna kuna.

Kineska ‘kvaka’

Kako će izgledati ova godina, ovisi o tome hoće li se Kina uspješno izboriti sa svojim “duhovima” te što će biti s energetskom krizom u Europi. Davor Špoljar ističe kako je jedan od uzroka pada Baltic Panamax indeksa manja potražnja za brodskim prostorom uzrokovana kineskom nekretninskom krizom, ali i smanjen prijevoz ukrajinskog žita u odnosu na ranije godine, što je tek djelomično kompenzirano povećanjem tonskih milja zbog supstitucije sankcioniranog ruskog ugljena i ostalih roba s uvozom iz udaljenijih tržišta.

“Međutim, kao i dosad, očekivanja za ostatak godine bit će u velikoj mjeri determinirana kineskom potražnjom za sirovinama, a u slučaju dodatnog usporavanja svjetskog gospodarstva to će se dodatno odraziti i na same vozarine”, ocjenjuje Špoljar.

U Raiffeisenu kažu kako, što se tiče ostatka godine, izgledi potražnje nisu dobri. “Međutim, s obzirom na to da je BDI indeks vodeći indikator kretanja u gospodarstvu, vozarine bi mogle bilježiti blagi rast u očekivanju oporavka potražnje u 2023.”, poručuju analitičari RBA.