Velika panika koja je uzrokovala sveopću rasprodaju dionica na Zagrebačkoj burzi učinila je četvrtak jednim od najgorih i najdramatičnijih dana u povijesti burze.

U samo prvih sat vremena zabilježeno je 17 blokada trgovanja zbog naglog pada cijene što je dovelo do golemog pada indeksa od devet i pol posto ili gubitka od više od 200 bodova što ga je vratilo na razine iz ožujka 2006. godine. Do kraja dana situacija se smirila te je indeks pao 7,59 posto, što se može smatrati podnošljivim s obzirom na događanja tijekom većine dana. Gotovo da nije bilo dionice koja nije padala po stopama od gotovo deset posto usprkos rastu dionica u Europi. Od 76 izdanja, s koliko ih se trgovalo u četvrtak, samo je osam završilo u plusu, a 33 dionice na kraju su završile u blokadi. Da situacija bude još napetija, pobrinula se “narodna dionica” Hrvatskih telekomunikacija čiji je velik pad od 5 posto bio zapravo jedan od najmanjih među likvidnijim izdanjima. Svi analitičari pozivaju na mirnoću i strpljenje jer su uvjereni kako će ovo razdoblje završiti, samo što se ne usuđuju porgnozirati kada će to biti. Ulagači za sada ne čuju njihove apele i rasprodaju sve ono što su kupovali prijašnjih mjeseci tako da ne čudi prilično velik redovni promet od više od 152 milijuna kuna, a čak je 23 izdanja ostvarilo milijunske promete. Kao jedan od razloga žurbe i želje za rasprodajom navode se “margin callovi”. Veći broj građana dionice je kupovao “margin” kreditima koji su sada došli na naplatu s obzirom na to da su cijene dionica dosegle razine od prije nekoliko godina. Ulagači se stoga rješavaju dionica kako bi platili razliku između sadašnje cijene i minimuma koje su odredile banke. Investicijski su fondovi pritisnuti i očito imaju puno naloga za isplatu te moraju izlaziti iz dosadašnjih pozicija. Sve je to dovelo do najvećeg pada u posljednjih deset godina.

Odgođena reakcija
“Ispravnije bi svjetska tržišta kapitala, a time i hrvatsko, bilo usporediti s bolesnikom. Bila je prisutna prehlada koja se zakomplicirala i došlo je do hospitalizacije nakon čega je operativnim zahvatom pacijent spašen otklanjanjem tumornog tkiva. Bit će šavova, možda i infekcija, ali u konačnici, uz pravilnu i postepenu rehabilitaciju, doći će do ozdravljenja i oporavka”, kaže Jakov Kozina, portfelj menadžer Fima vrijednosnica. Tako velik pad indeksa došao je sasvim neočekivano s obzirom na to da se do sada tvrdilo da su se događanja na Zagrebačkoj burzi do sada tumačila kretanjima na europskim burzama koje su u četvrtak rasle zbog odluke središnjih banaka da koordiniranim snižavanjem kamatnih stopa pomognu posrnulom financijskom sustavu. Jedno od tumačenja govori da su ulagači prestrašeni velikim padom europskih burzi u srijedu kada je bio praznik u Hrvatskoj i kada nije radila Zagrebačka burza te da je riječ o odgođenoj reakciji. “Budući da su blokade počele već nedugo nakon otvaranja burze, padovi cijena najvjerojatnije odražavaju jučerašnje raspoloženje na svjetskim i europskim burzama. Ovakva jaka korekcija može se protumačiti kao kumulirani efekt sve lošijih vijesti na svjetskim financijskim tržištima”, smatra Nada Harambašić, financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga. Slično misli i Kozina: “Osobno sam mišljenja da su većina dionica na ZSE nepravedno kažnjene zbog svjetskih kretanja i da burzom vlada jedna druga znanost, psihologija, koja je došla na mjesto ekonomije”.

Kako su zbog velikog pada prije nekoliko dana bile zatvorene Bukureštanska i Moskovska burza, postavilo se logično pitanje je li vrijeme za takav drastičan potez i u ovom slučaju. Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze, kazao je da je to krajnja opcija, ali je otklonio takav scenarij za četvrtak. “Zatvaranje trgovine donosi se na temelju diskrecijske ocjene i ne postoji stopa koja se određuje kao odlučujuća. Odluku donosimo u suradnji s Hanfom. Takav potez čini se samo ako je trgovina ugrožena, što u četvrtak nije bio slučaj. Ovo nije ni najveći dnevni pad do sada, a još manje je neočekivan s obzirom na sentiment u svijetu. U blokadi trgovanja u četvrtak se nije našao veći broj najlikvidnijih dionica i trgovanje nije bilo ugroženo”, ustvrdio je Kardum. Zagrebačka burza je plitka burza u odnosu na velike svjetske burze s tek 20-ak likvidnih izdanja tako da može lakše prebroditi velike padove. Stoga Kardum naglašava kako se neki veliki potres koji bi mogao ugroziti burzu nije ni očekivao. Tresla se, međutim, dionica Hrvatskih telekomunikacija čija je cijena pala pet posto spuštajući se na 228 kuna, dok je u Londonu njezina cijena iznosila tek 161,9 kuna. Time je vrijednost smanjena za gotovo 40 kuna u odnosu na cijenu po kojoj su je kupovali građani u javnoj ponudi. Dionice Atlantske plovidbe ili Ine padale su po stopama višima od 10 posto zbog čega su se neko vrijeme našle u blokadi trgovanja. Ina je na kraju pala 5,26 posto te se spustila na razine iz travnja ove godine. Panika je u četvrtak bila zajednički nazivnik velikog pada. “Vidljivo je da investitori očekuju nagli preokret na burzi, gotovo filmski, gdje junak filma razriješi situaciju prije kraja projekcije. Kako vrijeme odmiče i do tog čina ne dolazi ulagači gube strpljenje i prodaju dionice bez obzira na cijenu. Mislim da su takva očekivanja i postupci krivi”, kaže Kozina.

Dovoljno novca
Zagrebačka burza našla se pod udarom ulagača, svi se slažu da će se situacija izmijeniti kada se ponovno povrati vjera u burzu. Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala tvrdi da na tržištu, suprotno mnogim vjerovanjima, ima dovoljno likvidnosti koja bi mogla preokrenuti nepovoljnu situaciju: “Fondovi ukupno imaju oko 4 milijarde kuna uloženih u dionice, tako da vjerujem da je preostalo još uvijek dovoljno novaca za preokretanje trenda. Fundamenti koji su u hrvatskih kompanija zdravi trebali bi dobiti na važnosti koju zaslužuju, tako da sada samo treba biti strpljiv jer će kupnja, a time i oporavak početi kada neki od velikih ulagača zaključe da je cijena dovoljno jeftina. Tada će za njima krenuti im ostali”. Stoga se postavlja pitanje koliko će ulagači još trebati vježbati strpljenje. “Koordiniranim mjerama središnjih banaka, vlada i ostalih institucija vlasti država diljem svijeta pridonose rješavanju problema. Trebat će vremena, napora i ustupaka, ali će se do konačnog cilja doći. Na kraju krajeva, ukoliko dođe do kompletnog kolapsa tržišta kapitala, u što uistinu duboko sumnjam, dionice će ljudima diljem svijeta biti najmanji problem, zaključuje Kozina.