Nered na tržištima kapitala i predviđanja da će jaka recesija zahvatiti sve djelove svijeta, kratak je opis situacije u kojoj se 20 najmoćnijih svjetskih lidera sastalo ovoga vikenda u Washingtonu, čak 15 mjeseci nakon što je počela kreditna kriza. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će najjače svjetske ekonomije sljedeće godine, prvi puta nakon Drugog svjetskog rata, doživjeti najveće ‘stezanje remena’ i velike probleme.

Najgora kriza
Do sada je svjetska financijska industrija zabilježila zastrašujućih 964,6 milijardi dolara otpisa i gubitaka, što je potaknulo poskupljenje kredita, kao i pooštrilo pristup kapitalu za potrošače i kompanije. Eurozona prvi put bilježi recesiju, a najnoviji podaci govore da ista sudbina čeka SAD, Japan i Veliku Britaniju. “Ovo je najgora kriza u posljednjih 100 godina. No, ona bi istovremeno mogla biti nova prilika. Povijest nam govori kako je uvijek nakon rješavanja neke krize uspostavljen novi poredak”, izjavio je japanski premijer Taro Aso. No, nisu samo ‘veliki’ osjetili razornost financijske krize koju su prouzročile rizična ulaganja i nepromišljena ekonomska politika, nego velike probleme bilježe i tržišta u razvoju.

Pomoć Pakistanu
Posljednji primjer je Pakistan koji je na dan održavanja sastanka grupe G-20 dobio 7,6 milijardi dolara pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda. Najmoćniji politički lideri, koji predstavljaju oko 90 posto cjelokupne svjetske ekonomije, za loše stanje ekonomije okrivili su investitore koji “zbog želje za velikom zaradom nisu adekvatno procijenili visinu rizika”.Na najvećem sastanku političkih moćnika od 1944. godine, kada je u Breton Woodsu dogovorena struktura poslijeratnog ekonomskog sustava, ipak je dogovoren način na koji će se, barem za sada, pokušati suprotstaviti teškoj situaciji. Naime, u priopćenju nakon sastanka istaknuto je nekoliko ključnih koraka za spašavanje loše situacije. Dogovorena je jača supervizija banaka i kreditnih agencija, stroža regulacija visokorizičnih financijskih proizvoda poput derivata i kreditnih “swapova”. Isto tako, rečeno je da se moraju povisiti standardi kapitala, pogotovo za bankovne kredite i aktivnosti sekuritizacije, dok se računovodstveni standardi moraju ujednačiti u cijelom svijetu.

“Moramo postaviti temelje reforme koja će osigurati da se svjetska kriza poput ove više nekada ne ponovi”, zajednička je izjava svjetskih čelnika nakon summita. Naime, obećali su da će iskoristiti sve dostupne “fiskalne mjere” i monetarnu politiku kako bi spasili svjetsku ekonomiju. No, na summitu u Washingtonu nije najavljena nijedna konkretna nova mjera, ni veliko regulatorno otkriće zbog čega, zapravo, svaka zemlja za sebe odlučuje kako će riješiti krizu. Kako prenosi Financial Times, čelnici su ipak iznijeli ambiciozan program kojim će se preustrojiti financijski regulatorni sustavi i institucije, poput Svjetske banke i Mađunarodnog monetarnog fonda. Naime, Zapad očekuje da će novac Međunarodnog monetarnog fonda biti iskorišten za spašavanje banaka i zemalja, dok je istovremeno britanski premijer Gordon Brown zagovarao pomoć od “izvoznog diva” Kine i naftom bogate Saudijske Arabije jer želi revidiranje sporazuma iz Breton Woodsa koji je stvorio Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku. No, Saudijci izričito odbijaju dati bilo kakvu pomoć MMF-u. Jedino što je sigurno nakon summita u Washingtonu je da će biti organiziran novi summit krajem travnja sljedeće godine, a domaćin će biti novi američki predsjednik Barack Obama. v