Cijena dionica iz građevinskog sektora na Zagrebačkoj je burzi od početka godine u prosjeku pala 69 posto, što je 10 postotaka više od dioničkog indeksa CROBEX. Iako je financijska kriza već potopila cijene većine dionica na Zagrebačkoj burzi, ona sada prijeti i stagnaciji realnog sektora i tjera državu na štednju.
Skupi novac
Kako je novac na inozemnom tržištu sve skuplji, očito je kako će država morati poslušati sve glasnije ekonomske analitičare koji upozoravaju da se treba odreći velikih infrastrukturnih projekata koji su posljednjih gotovo 10 godina bili generatori rasta građevinskih kompanija. “Ono što će kratkoročno u sljedećem razdoblju i dalje obilježavati dionice građevinskih kompanija njihova je povećana volatilnost u odnosu na ostale dionice, i to obično u ovisnosti o samom tržištu i makroekonomskim čimbenicima”, tvrdi Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira. Građevinske tvrtke nailaze na sve restriktivnije uvjete financiranja kod domaćih banaka koje više ne daju kredite u onom obujmu na koje su građevinske, ali i ostale tvrtke navikle. Najviše rezanja mogle bi osjetiti kapitalne investicije poput cestogradnje i gradnje velikih sportskih objekata. “Zaoštravanje uvjeta odobrenja stambenih kredita stanovništvu utjecat će na potražnju za stanovima što bi moglo stvoriti pritisak na daljnji pad cijena nekretnina, a građevinskim kompanijama orijentiranim na stanogradnju to može uzrokovati istiskivanje marži, ali i dovesti ih u probleme premošćivanja kratkoročne nelikvidnosti”, kaže Špoljar. On kaže da će slabije izglede imati kompanije koje neće uspjeti snažnije širiti poslovanje u inozemstvo. “Investitori su to već ugradili u očekivanja te su kompanije građevinskih kompanija uz one brodarskih zabilježile najveći pad vrijednosti na Zagrebačkoj burzi”, objašnjava Špoljar. Za građevinske kompanije svojstvena je cikličnost zato što su povezani s rastom ekonomije i infrastrukturnim projektima. Nemogućnost pribavljanja financijskih sredstava ili cijena tog troška može obustaviti brojne investicije ili ih učiniti nerentabilnim. Za domaće građevinske kompanije glavni generator rasta je do sada bila država s infrastrukturnim projektima koji su osiguravali uposlenost resursa kompanija. “Kako je većina infrastrukturnih projekata pri kraju, pogotovo u segmentu cestogradnje, usporavanje je neminovno za kompanije koje se neće uspjeti prilagoditi novonastaloj situaciji”, dodaje Špoljar.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.I ove je zahvatila kriza
A šta će u SSSR-u?Pa dovoljno je da uđu u Bosnu i počnu graditi autoput od Šamca preko sarajeva do Mostara.Ili da uđu u Crnu gore i da grade autoputove Podgorica – Hercegnovi,donosno Dubrovnik – Bar (tzv.Jonska auto-cesta).I eto ti love i poslova za idućih 5-6 godina.Naši inžinjeri,naša tehnika i njihovi radnici – Mujo i Haso
Pad potražnje za investicijskim robama i uslugama je nagovještaj pada i za ostalim robama i uslugama. Država kao najveći investitor u nas, nastavkom izgradnje velikih infrastrukturnih objekata može djelomično amortizirati pad i tako pomoći građevinarima. Osim toga, građevinari trebaju tražiti posla na inozemnim gradilištima, Rusiji, ostalim državama bivšeg SSSR… i tako si sami pomoći. Nažalost, naši građevinari i proizvođaći opreme nisu osposobljeni niti organizirani za nastup na inozemnim tržištima, primjerice za nuđenje kompletnih energetskih objekata, procesnih postrojenja i slično. Izvozna orijentacija, kapaciteti i stručni potencijali koji su postojali prije rata danas više ne postoje i pitanje je kako će se servisirati inozemni krediti ako dođe do zastoja u odobravanju novih kredita od strane MMF, EBRD i komercijalnih banaka.
Uključite se u raspravu