Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dijamanti u godinu dana poskupjeli 74 posto

Autor: Biserka Ranogajec
05. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Kad pada dolar nominalna cijena dijamanata raste, a u sto godina koliko se prate cijene nisu nikada padale, nego su rasle prosječno na godinu između 4 i 7 posto, dok posljednjih godina bilježe dvoznamenkasti rast

Ulaganja u dijamante oduvijek su se smatrala najsigurnijima, a od sveg dragog kamenja dijamanti su bili i ostali najatraktivniji. Najveći svjetski proizvođači su Južnoafrička Republika s još nekoliko država na kontinentu, potom Indija, Australija, Brazil, Venezuela, Rusija i Kanada. Najveće sjedište trgovine dijamantima nalazi se u New Yorku gdje se zajedno s ostatkom SAD-a proda 80 posto svih dijamanata, a najveći postotak trgovine kontrolira grupacija De Beers koja je, prema mnogima, odgovorna za održavanje stabilnosti tržišta i kontroliranja cijena. A od najzanimljivijih novih kupaca dijamanata to su svakako i sve više europske tranzicijske države. Pokazalo se i prije globalne financijske krize da, primjerice, u Srbiji uz Češku i Slovačku dobro ide dijamantni nakit, a u Poljskoj investicijski dijamanti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dobra investicija
Od ukupne količine dijamanata na svijetu čak 80 posto ih se koristi u industrijske svrhe, najčešće u izradi alata, 15 posto za nakit, a tek 5 posto su oni investicijski. Cijene dijamanata određuje svjetski burzovni cjenik, vezane su uz tečaj dolara i iskazuju se u američkim dolarima. Drugim riječima, kad pada dolar, nominalna cijena dijamanata raste i ide na gore. U sto godina koliko se prate, cijene nisu nikada padale, nego su rasle prosječno na godinu između 4 i 7 posto. Međutim, posljednjih godina bilježe dvoznamenkasti rast i cijene velikih dijamanata od 3 do 5 karata porasle su daleko više od onih najmanjih. Jedan karat inače iznosi 0,2 grama i ima promjer od 6,5 mm, a jednokaratni investicijski dijamant prema klasifikaciji 4C stoji od 8 do 10 tisuća eura. Prema predviđanjima stručnjaka, cijene brušenih dijamanata 2008. imat će rekordan rast, osim ako ne dođe do drastičnih lomova na tržištu što bi se moglo desiti samo u slučaju najteže globalne recesije. Na temelju rasta cijena u prvoj polovici godine, 2008. je već sada rekordna. U srpnju 2008. cijene su porasle u odnosu na srpanj 2007. kod najtežih dijamanata od 5 Ct, čak 73,5%. Inače, ovih sedam kategorija investicijskih brušenih dijamanata od 0,5 do 5 Ct predstavlja 33% tržišta. Stručnjaci nadalje govore da su najtraženiji i investicijski najinteresantniji kameni od tri karata na više koji su se donedavno prodavali od 60.000 eura i više. A da bi uopće bio investicijski, dijamant mora ispunjavati uvjete 4C. To su cut (brus), karat (težina), colour (boja) i clarity (čistoća). Dijamanti koji se koriste kao investicijski moraju biti najkvalitetniji, a to znači da od 4C moraju imati najbolje karakteristike. Osim toga, kamen mora biti briljantno brušen, imati okrugli oblik sa 57 stranica i najveću čistoću. Danas se u svijetu trguje investicijskim dijamantima najčešće od bijele do svijetložute boje. Postoje dijamanti i u ostalim bojama, ali oni su vrlo rijetki i zna se, primjerice, da ih ima britanska kraljica na svojoj kruni.

Ulaganja u dijamante oduvijek su se smatrala najsigurnijima, a od sveg dragog kamenja dijamanti su bili i ostali najatraktivniji. Najveći svjetski proizvođači su Južnoafrička Republika s još nekoliko država na kontinentu, potom Indija, Australija, Brazil, Venezuela, Rusija i Kanada. Najveće sjedište trgovine dijamantima nalazi se u New Yorku gdje se zajedno s ostatkom SAD-a proda 80 posto svih dijamanata, a najveći postotak trgovine kontrolira grupacija De Beers koja je, prema mnogima, odgovorna za održavanje stabilnosti tržišta i kontroliranja cijena. A od najzanimljivijih novih kupaca dijamanata to su svakako i sve više europske tranzicijske države. Pokazalo se i prije globalne financijske krize da, primjerice, u Srbiji uz Češku i Slovačku dobro ide dijamantni nakit, a u Poljskoj investicijski dijamanti.

Dobra investicija
Od ukupne količine dijamanata na svijetu čak 80 posto ih se koristi u industrijske svrhe, najčešće u izradi alata, 15 posto za nakit, a tek 5 posto su oni investicijski. Cijene dijamanata određuje svjetski burzovni cjenik, vezane su uz tečaj dolara i iskazuju se u američkim dolarima. Drugim riječima, kad pada dolar, nominalna cijena dijamanata raste i ide na gore. U sto godina koliko se prate, cijene nisu nikada padale, nego su rasle prosječno na godinu između 4 i 7 posto. Međutim, posljednjih godina bilježe dvoznamenkasti rast i cijene velikih dijamanata od 3 do 5 karata porasle su daleko više od onih najmanjih. Jedan karat inače iznosi 0,2 grama i ima promjer od 6,5 mm, a jednokaratni investicijski dijamant prema klasifikaciji 4C stoji od 8 do 10 tisuća eura. Prema predviđanjima stručnjaka, cijene brušenih dijamanata 2008. imat će rekordan rast, osim ako ne dođe do drastičnih lomova na tržištu što bi se moglo desiti samo u slučaju najteže globalne recesije. Na temelju rasta cijena u prvoj polovici godine, 2008. je već sada rekordna. U srpnju 2008. cijene su porasle u odnosu na srpanj 2007. kod najtežih dijamanata od 5 Ct, čak 73,5%. Inače, ovih sedam kategorija investicijskih brušenih dijamanata od 0,5 do 5 Ct predstavlja 33% tržišta. Stručnjaci nadalje govore da su najtraženiji i investicijski najinteresantniji kameni od tri karata na više koji su se donedavno prodavali od 60.000 eura i više. A da bi uopće bio investicijski, dijamant mora ispunjavati uvjete 4C. To su cut (brus), karat (težina), colour (boja) i clarity (čistoća). Dijamanti koji se koriste kao investicijski moraju biti najkvalitetniji, a to znači da od 4C moraju imati najbolje karakteristike. Osim toga, kamen mora biti briljantno brušen, imati okrugli oblik sa 57 stranica i najveću čistoću. Danas se u svijetu trguje investicijskim dijamantima najčešće od bijele do svijetložute boje. Postoje dijamanti i u ostalim bojama, ali oni su vrlo rijetki i zna se, primjerice, da ih ima britanska kraljica na svojoj kruni.

U svijetu je 27 burzi dijamanata, a od europskih najpoznatije su u Londonu i Antwerpenu u Belgiji. Jedan od članova burze u Antwerpenu je i češki Diamonds International Corporation (D.I.C.), koji su 2005. godine u Plzenu osnovali Luboš Riha, kao većinski vlasnik, i Premysl Synek, koji ima manji dio i generalni je direktor. Članicom burze postali su 2006. i imaju dva glavna sjedišta u Belgiji i Češkoj. Otvaraju potom tvrtke kćeri u Slovačkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Ukrajini i posljednju ove godine u Kini. Poslovanje društva obavlja se u dva smjera, a to su proizvodnja koja je smještena u Plzenu te trgovanje investicijskim dijamantima i nakitom, tumači Ivo Večera, direktor D.I.C. Zagreb, osnovanog prošle godine. Promet investicijskim dijamantima u korporaciji u 2006. iznosio je oko 10 milijuna kruna (400.000 eura) od čega se 80% odnosilo na Češku u kojoj ove dijamante podjednako kupuju fizičke i pravne osobe. U EU se, inače, napominje Večera, na takve kupnje daju porezne olakšice, dok u Hrvatskoj postoje porezne teškoće jer se plaća porez na luksuz od 30 posto. Korporacija je u 2007. godini već imala promet od 2,5 milijuna eura, a od siječnja do rujna ove čak 6,5 milijuna. Večera smatra kako je tomu svakako “pomogla” globalna financijska kriza, a interes je posebno bio velik u posljednja tri mjeseca. Unatoč krizi, u tranzicijskim državama valja više obrađivati tržišta, što traje i po godinu dana jer građani još nemaju naviku kupovati dragulje. Tvrtkama u Češkoj, gdje je D.I.C. uz Slovačku imao najveći promet s investicijskim dijamantima, dijamanti ulaze u temeljni kapital poduzeća. Oni su konzervativna, a ne špekulativna investicija koja raste, prema tumačenju Večere, za normalnih prilika polako ali sigurno.

Povrat uloženog
Minimalni rok povrata novca je od pet godina na više. U Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj zabilježen je najveći rast prometa investicijskih dijamanata, a nakita također u Češkoj i Slovačkoj, dok je na trećem mjestu Srbija. U onim gradovima gdje promet dosegne nekoliko milijuna eura otvaraju se showromovi i imaju ih Prag, Bratislava i Beograd. U njima se obavlja klasično poslovanje s nakitom koji je tamo izložen te poslovanje s tvrtkama i klijentima. Cijene dijamantnog nakita kreću se od 3,5 do 40 tisuća kuna, dok dijamantni sat stoji od 25 tisuća kuna naviše. D.I.C. u Hrvatskoj još nije imao promet s investicijskim dijamantima, a Večera odgovara kako ne zna ulažu li građani i tvrtke sredstva u te investicije. Koliko znaju na burzi u Antwerpenu, nema nijedne članice koja bi poslovala u ovoj regiji. To istodobno ne znači da ovdje nema dijamanata jer “oni su u cijelom svijetu vremenski neograničeno i međunarodno platežno sredstvo, moguće ih je u svako vrijeme prodati, svugdje na svijetu i svakomu, lagani su i pravo koncentrirano bogatstvo”, slikovito ih je opisao i Synek, češki direktor. Investiranje u dijamant je visoko konzervativno iz razloga što je riječ o investiciji neovisnoj od političkih, tečajnih ili prirodnih rizika. Najveći investicijski dijamant koji je D.I.C. prodao imao je vrijednost od 600.000 eura i težio je 10,13 karata.

Autor: Biserka Ranogajec
05. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close