Sjedinjene Države u utorak odlučuju o novom predsjedniku. Nakon osam godina predsjedanja Georgea W. Busha, Amerikanci će između demokratskog kanditata Baracka Obame i republikanca Johna McCaina birati novog stanara Bijele kuće. Većina anketa ukazuje da bi pobjednik mogao postati Obama, čime bi Amerikanci po prvi puta u svojoj povijesti za predsjednika dobili afroamerikanca.

Očekuje se kako će se na izbore odazvati rekordan broj Amerikanaca, njih čak 130 milijuna, što bi, kako izvještavaju BBC-jevi dopisnici, bio najveći odziv još od 1960. godine. Izbori za 44 američkog predsjednika tako predstavljaju jednu od najočekivanijih i najpraćenijih, ali i najskupljih bitaka za Bijelu kuću. Center for Responsive Politics predviđa kako će na financiranje izbora ukupno biti utrošeno više od 5,3 milijarde dolara. Sama predsjednička utrka koštat će blizu 2,4 milijarde dolara, a kandidati su od početka utrke u siječnju 2007. prikupili donacija u visini od 1,5 milijardi dolara. Tako su kandidati za američkog predsjednika po prvi puta u povijesti prikupili i potrošili više od milijarde dolara. Veliki dio tih donacija došao je od američkih kompanija, tako da se postavlja i pitanje koliko su kandidati ostali “dužni”, naravno u smislu davanja buduće političke podrške za sklapanje poslova. Tako su američke kompanije za proizvodnju naoružanja Obami u rujnu doznačile nešto više od 870 tisuća dolara, dok je McCain dobio više od 647 tisuća dolara. Iako kandidati Republikanske stranke od vojne industrije tradicionalno dobivaju više novca, jer su i spremniji trošiti više sredstava na obranu, ovoga je puta bilo drugačije. Analitičari ovakav zaokret objašnjavaju da i proizvođači vojne opreme, kao i uostalom bilo koji industrijski sektor, vole pobjednike. I tehnološke kompanije odlučile više novca doznačiti kandidatu Demokratske stranke nego republikancu. Apple, Cisco, Oracle, Google, Yahoo i AMD Obami su ukupno donirali gotovo 973 tisuće dolara, a McCainu samo 163 tisuće dolara. Jedino je AMD bio velikodušniji prema McCainu, ali za samo 200 dolara. Farmaceutske kompanije uvijek su bile naklonjene republikancima, no od sredine 2006., kada je kontrola Kongresa došla u ruke Demokratske stranke, počele su sve više financirati demokrate. kako je objavio Reuters, proizvođači lijekova, medicinskih proizvoda i dijetetskih nadomjestaka demokratima su tijekom prošlog mjeseca donirali ukupno 11 milijuna dolara, dok su republikanci dobili 11,4 milijuna.

No, Obami je od tih donacija pripalo 1,2 milijuna, a McCainu blizu 530.000. Glavni donatori bili su Pfizer, Amgen i Johnson & Johnson. Što se tiče naftnih kompanija, one bi mogle stati na stranu McCaina, s obzirom da je snažan zagovornik bušenja u američkom priobalju. Iako i Obama podržava tu ideju, prije svega je najklonjen iskorištavanju obnovljive energije. S obzirom na najavu povećanja oporezivanja najbogatijih, naftne kompanije, koje ostvaruju ogromne profite, vrlo su vjerojatno naklonjenije McCainu. Bez obzira na veličinu donacija američkih kompanija, ove je izbore obilježio rekordan broj malih donacija, a koji su uvelike išli nastranu Obame. Demokratski kandidat tako je dobio novac od više od četiri milijuna donatora, što mu je pomoglo provođenje velike reklamne kampanje, inače vrlo važne u posljednjim danima izbora. Obama je tako u posljednja četiri mjeseca na oglašavanje potrošio 250 milijuna dolara, a tijekom cijele godine čak 750 milijuna, što je više i od McDonaldsa. McCain je u ranom razdoblju svoje kampanje izjavio kako se baš ne razumije u ekonomiju, što mu sada zadaje podosta problema kod birača, s obzirom da se Amerika našla uvelike pogođena svjetskom financijskom krizom, koju je sama i izazvala.