Brokerska kuća Erste vrijednosni papiri posljednji je u nizu brokeraja kojem je Zagrebačka burza izrekla javnu opomenu. Samo u listopadu Burza je izrekla čak četiri opomene: Fintradeu te Hita vrijednosnicama i Hypo Alpe-Adria banci, s tim da su posljednja dva brokeraja platila po 8500 kuna kazne jer su već prije “zaradili” po opomenu.

Siva zona
No brokerske pogreške daleko su češće od broja opomena. Kako doznajemo, ako pri zadavanju naloga broker pogriješi cijenu, Burzi se upućuje zahtjev za poništenjem transakcije, što stoji nemalih tisuću kuna po transakciji (burza je, štoviše, kako bi smanjila broj pogrešaka povećala cijenu poništenja transakcije pet puta). Ako pak broker pogriješi količinu, tada se brokerskoj kući ne isplati poništavati transakciju, nego će prema klijentu izvršiti nalog, a ostatak će staviti na vlastiti račun, dok će knjigu naloga “popraviti” poslije. Svjesni da je takvo rješavanje problema u sivoj zoni brokeri upozoravaju da je jedino moguće jer zakon ne poznaje mogućnost ljudske pogreške. Član Uprave Erste vrijednosnih papira Hrvoje Krstulović kaže da broker “osim što dnevno unosi nekoliko desetaka naloga, mora pratiti domaće i strano tržište, objavu vijesti i komunicirati s klijentima. Svakom od tih poslova mora pojedinačno posvetiti potpunu pozornost, što je vrlo zahtjevno”, napominjući da je zato “s vremena na vrijeme moguća pojava ljudske pogreške”. Čini se da su pogreške neizbježne zbog broja naloga koji se dnevno unesu; primjerice, manja brokerska kuća ove godine poslala je više od 100.000 naloga u trgovinski sustav. “Iako je trgovinski sustav OMX tehnički vrlo napredan, nije ‘user friendly’”, kaže broker koji je želio ostati anoniman. Objašnjava da je uglavnom riječ o “tipfelerima” koji jednom kad se nalog zada više se ne mogu ispraviti (broker Erstea, primjerice, unio je za dionicu Janafa cijenu od 29 kuna, dok su se prije transakcije zaključivale po cijenama od 2200 do 2400 kuna), no to bi se, kaže, smanjilo da informatički povežu sustavi brokeraja s onim burzovnim.

Novi sustav
“Davno se počelo govoriti o spajanju knjiga naloga i trgovinskog sustava Burze kojim bi se broj pogrešaka smanjio, taj se projekt nije realizirao. Iako je Burza uvela sofisticirani sustav, operativni rizik za brokere nije se smanjio jer se knjiga naloga i dalje ručno mora pretipkavati u OMX”, kaže. Iako neki tvrde da je navodno Hanfa zaustavila povezivanje s obrazloženjem da želi imati odgovornog čovjeka između dva sustava (brokera, op. a.), takvu potvrdu u Hanfi nismo mogli dobiti. Prema riječima predsjednika Uprave Zagrebačke burze Roberta Motušića, zasad nema koordiniranog projekta, nego je na svakoj brokerskoj kući da razvije aplikaciju koja će spojiti knjigu naloga (sustav namire, skrbi i druge podatke) s OMX-om pa sukladno tome i troškove. Krstulović potvrđuje da “projekt nikako nije prekinut, nego prolazi svoje faze do implementacije od kojih je provjera ispravnosti komunikacije dva sustava, Zagrebačke burze i investicijskog društva, najzahtjevniji”. Kad je riječ o pogreškama, sa Zagrebačke burze ističu da su nakon opomena brokerske kuće počele koristiti jednu od tehnoloških mogućnosti OMX-a koja im je i prije bila na raspolaganju, ali je nisu koristile (ili samo rijetke), a riječ je o limitima na cijene koji se mogu individualno podešavati. Krstulović uzvraća kako se na trgovinskoj stanici pri unosu naloga mogu unijeti osnovne kontrole (postotna razlika cijene u odnosu na zaključnu prethodnog dana ili najviši iznos transakcije kako bi se podržali interni limiti po brokeru). Iako određeni alarmi postoje, “svakako kada se spoji trgovinski sustav i knjiga naloga pri brokerskim kućama, društva će individualno implementirati sofisticiranije kontrole da pravovremeno upozore na moguće pogreške pri unosu, ali i da podrže interne limite”, zaključuje Krstulović.