Vijeće ministara raspravljat će o prijedlogu vlade Republike Srpske o otkupu predratnog vanjskog duga BiH čim taj prijedlog stigne, izjavio je za Poslovni dnevnik premijer BiH Nikola Špirić. Podsjetimo, premijer Republike Srpske, Špirićev stranački šef Milorad Dodik, nedavno je najavio kako će njegova vlada Vijeću ministara BiH i vladi Federacije BiH predložiti pokretanje inicijative o otkupu od povjeritelja Londonskog kluba ukupno 436 milijuna KM vanjskog duga BiH nastalog do 2. travnja 1992., od čega se na Republiku Srpsku se odnosi 151,7 milijuna KM, a na Federaciju BiH 284,3 milijuna KM.

Najpogodniji trenutak
“Podržavam svaku inicijativu koja znači dobar posao za zemlju. Ovo je dobra inicijativa samo je pitanje kad je najpovoljniji trenutak za otkup duga”, kazao je Špirić Poslovnom dnevniku. Dodao je kako vlada Republike Srpske u svom prijedlogu na osnovi praćenja vrijednosti obveznica na svjetskim tržištima kapitala treba navesti kad je najpogodniji trenutak za otkup duga. Stručnjaci se slažu kako bi BiH otkupom vanjskog duga u trenutku kada cijena obveznica zbog svjetske financijske krize pada mogla profitirati na račun globalne gospodarske recesije. Savjetnik ministra financija RS Milenko Krajišnik kaže kako bi se na ovaj način dugoročno uštedjelo oko 396 milijuna KM. Uštede pri otkupu duga ostvarile bi se ponajprije zahvaljujući smanjenju vrijednosti obveznica, ali i američkog dolara kao referentne valute.

Odgovor vlasti
Premijer BiH Nikola Špirić kaže kako otkup duga nije originalna ideja premijera Dodika. “Otkup duga sugerirala nam je i Svjetska banka, i ne samo Bosni i Hercegovini, nego i drugim državama”, kaže Špirić.Dodikov prijedlog bacio je u sijenu političke sukobe na relaciji Banja Luka – Sarajevo. Štoviše, naišao je na simpatije i razumijevanje i monetarne vlasti Bosne i Hercegovine. To se može zaključiti i iz reakcije guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića koji je izjavio da je to dobra ideja koju treba razmotriti jer su neke zemlje već povukle slične poteze. Efekti otkupa vanjskog duga, smatra guverner Kozarić, bili bi višestruki. Time bi se, naime, u oba bh entiteta ostvario znatan suficit u proračunima jer oni servisiraju vanjski dug, a otkup duga pozitivno bi utjecao i na kreditni rejting BiH. “Naša je računica da bi otkupom čitavog duga Bosne i Hercegovine vlada Republike Srpke uštedjela više od 350 milijuna KM u sljedećih 15 godina”, kazao je premijer RS Dodik, dodajući da to ne ovisi samo o Republici Srpskoj, nego i od predstavnika Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega bi došlo do međusobnog poravnanja. U Uredu Svjetske banke u Sarajevu kažu da inicijativa vlade Republike Srpske da pristupi proceduri otkupa duga BiH do 1992. godine predstavlja razumno razmišljanje. Viši operativni dužnosnik Ureda Svjetske banke u BiH Goran Tinjić kaže da je točno da su troškovi obveznica povoljni u ovom trenutku, ali da to ne znači da bi oni mogli biti još povoljniji. “U svakoj odluci te vrste ima određenog rizika, ali nadamo se da će ta odluka biti koordinirana s državnim organima i Ministarstvom financija i trezora BiH koje ima koordinirajuću ulogu u upravljanju dugom BiH”, dodao je Tinjić. Ekonomistica Međunarodnog monetarnog fonda za Bosnu i Hercegovinu Irena Jankulov izjavila je da je pohvalna činjenica da vlasti u BiH misle o upravljanju dugom. Prema njezinim riječima, Međunarodni monetarni fond još očekuje službeni odgovor vlasti u Sarajevu o ovoj inicijativi za otkup duga BiH. Premda gospodarski nerazvijena, sa stopom nezaposlenosti od više od 40 posto, te vanjskotrgovinskim deficitom većim od 3,6 milijardi eura u prvih devet mjeseci ove godine, Bosna i Hercegovina je zemlja koja se svrstava u mjereno zadužene zemlje. Vanjski dug Bosne i Hercegovine krajem prošle godine iznosio je 3,9 milijardi KM, ili oko dvije milijarde eura.