Nakon što je uplatom 6,2 milijarde kuna na račune investitora završio proces javne ponude za dionice Ine, počela je nova bitka – za vraćanje što većeg dijela tog novca natrag u banke. Iako banke o tome ne žele, a vlast tjednima ponavlja da je bankovni sustav stabilan, u protekla tri tjedna (barem) u najvećim bankama povećali su se redovi za podizanje štednje.

Nova ponuda kredita
U tom svjetlu neodoljive akcijske ponude s višim kamatama na štednju i posebnim pogodnostima su “dva u jedan paket”; potaknuti na štednju bivše ulagače u dionicu Ine, ali i učvrstiti povjerenje u banke svih ostalih. Zagrebačka banka, najveća na domaćem tržištu u koju se slilo 36,7 milijardi kuna depozita, do kraja godine ima akciju “Posebne ponude” oročene štednje. Ovisno je li riječ o klasičnoj i/ili rentnoj varijanti kunske ili štednje u eurima u razdoblju od tri mjeseca do tri godine, kamate iznose i do 6,2 posto za kune, odnosno 5,5 za eure. Ovisno o roku i iznosu kamatne na štednju u stranoj valuti kreću se od 3 do 5,5 posto. Posebne pogodnosti su, između ostalog, i mogućnost podizanja lombardnog kredita te rentna isplata kamate. U Privrednoj banci Zagreb ističu svoju “PBZ Kuna plus” štednju koju se može ugovoriti uz kamatnu stopu do 5,60 posto i više, ovisno o iznosu i roku oročenja. U slučaju promjenjive kamate, a ovisno o broju usluga koje klijent koristi u banci, redovna kamatna stopa se automatski uvećava i do 10 posto. “Klijentima koji ne raspolažu slobodnim sredstvima nudimo ‘PBZ Perspektiva štednju’ u kunama koju karakterizira mogućnost naknadnih periodičnih uplata u iznosima koji odgovaraju klijentu. U tijeku trajanja oročenja, a na temelju naknadnih uplata iznos štednje može prijeći u viši kamatni razred, a tada se kamata obračunava po višoj stopi. Nakon isteke oročenja banka na iznos obračunate kamate dodatno obračunava bonus u visini od 15 do 25 posto”, kaže Dražen Dumančić iz PBZ-a. Erste banka, treća najveća, ponudila je do 22 posto veće kamate na nove depozite svojim klijentima. Onima bez tog statusa, nove kamate porasle su 15 posto. Primjerice, kamatne stope na štednju u kunama oročenu više od jednog mjeseca narasle su sa 3,8 na 4,64 posto, a na sredstva oročena na više od godinu dana banka isplaćuje 6,1 posto umjesto dosadašnjih 5 posto, pri čemu je svejedno je li riječ o promjenjivoj ili fiksnoj kamati.

Bankarske akcije
Kamatne stope na štednju u eurima, koji čine više od 90 posto deviznih depozita u Erste banci, porasle su sa 3,5 na 4,27 posto za deponirano do 5000 eura na 12 mjeseci, odnosno sa 4,8 posto na 5,86 posto za iznose veće od 50.000 eura. U slučaju ugovorenog fiksnog prinosa kamate su nešto niže, ali je relativno povećanje jednako. Kako napominju u banci, depoziti građana premašili su 16,6 milijardi kuna, što je 14,5 posto više nego godinu prije. Akcijske kamate do kraja godine nisu propustili ponuditi ni u Raiffeisen banci, i to na štednju u eurima. Primjerice, za štedne uloge od 1000 do 25.000 eura fiksna kamata kreće se od 3,5 do 5,75 posto za oročenje dulje od jednog mjeseca, odnosno godinu dana. Na iznose veće od 25.000 eura kamata se penje i do 6,25 posto. I peta po veličini, Splitska banka, produljila je “akciju” na oročenja europske valute. Riječ je o iznosu do 2500 eura oročenih na šest mjeseci.