Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Pariz daje vlasniku Splitske banke 1,7 mlrd. €

Autor: Miho Dobrašin
22. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Na krilima dobrih vijesti dionice najveće francuske banke BNP Paribas u utorak su na Pariškoj burzi uzletjele čak 7,6 posto

Francuska vlada će ubrizgati 10,5 milijardi eura u šest najvećih banaka kako bi potaknula gospodarske aktivnosti s obzirom na zamrznuta međunarodna tržišta kredita. Slijedom toga vlasnik Splitske banke, Société Générale, dobit će 1,7 milijardi eura, potvrdila je francuska ministrica financija Christine Lagarde. Ona je dodala kako će tri milijarde eura dobiti banka Credit Agricole, dok je iznos od 2,55 milijardi eura namijenjen BNP Paribasu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pogođene banke
Na krilima tih vijesti najveća francuska banka BNP Paribas u utorak je uzletjela 7,6 posto, dok je dionica Société Généralea ojačala 10 posto, a Credit Agricolea 12 posto. Vladina inicijativa obuhvaća i banku Credit Mutuel, koja će dobiti 1,2 milijarde eura, Caisse d’Epargne (1,1 milijardu eura) te Banque Populaire (950 milijardi), kazala je dalje Lagarde. U okviru nastojanja diljem Europe kojima vlade pomažu bankama teško pogođenima financijskom krizom, francuski su zakonodavci prošli tjedan odobrili 360 milijardi eura vrijedan paket dokapitalizacije banaka. Prema tome planu vlada će u banke uliti 40 milijardi eura kapitala, dok će do 320 milijardi eura pomoći biti u obliku jamstava za međubankovna zaduživanja kako bi se prevladala kreditna kriza. Guverner francuske središnje banke Christian Noyer naglasio je, međutim, kako bankama ne nedostaje kapitala te da im vladina intervencija u obliku kapitalne injekcije nije nužna. “Cilj ove inicijative nije dokapitalizacija banaka nego, financijska podrška gospodarstvu”, kazao je Noyer. “Država ne namjerava ništa darovati bankama. Investirana sredstva omogućavat će prihode državnom proračunu u budućnosti. Cilj mjera je osigurati da će bankarski sustav i dalje imati dovoljno sredstava za financiranje gospodarstva uz istovremeno zadržavanje visoke razine solventnosti. Banke se s druge strane moraju obvezati da će povećati zajmove gospodarstvu i jamčiti financiranje za potrebe kućanstava, poduzeća i lokalnih vlasti”, izjavila je francuska ministrica financija Christine Lagarde.

Francuska vlada će ubrizgati 10,5 milijardi eura u šest najvećih banaka kako bi potaknula gospodarske aktivnosti s obzirom na zamrznuta međunarodna tržišta kredita. Slijedom toga vlasnik Splitske banke, Société Générale, dobit će 1,7 milijardi eura, potvrdila je francuska ministrica financija Christine Lagarde. Ona je dodala kako će tri milijarde eura dobiti banka Credit Agricole, dok je iznos od 2,55 milijardi eura namijenjen BNP Paribasu.

Pogođene banke
Na krilima tih vijesti najveća francuska banka BNP Paribas u utorak je uzletjela 7,6 posto, dok je dionica Société Généralea ojačala 10 posto, a Credit Agricolea 12 posto. Vladina inicijativa obuhvaća i banku Credit Mutuel, koja će dobiti 1,2 milijarde eura, Caisse d’Epargne (1,1 milijardu eura) te Banque Populaire (950 milijardi), kazala je dalje Lagarde. U okviru nastojanja diljem Europe kojima vlade pomažu bankama teško pogođenima financijskom krizom, francuski su zakonodavci prošli tjedan odobrili 360 milijardi eura vrijedan paket dokapitalizacije banaka. Prema tome planu vlada će u banke uliti 40 milijardi eura kapitala, dok će do 320 milijardi eura pomoći biti u obliku jamstava za međubankovna zaduživanja kako bi se prevladala kreditna kriza. Guverner francuske središnje banke Christian Noyer naglasio je, međutim, kako bankama ne nedostaje kapitala te da im vladina intervencija u obliku kapitalne injekcije nije nužna. “Cilj ove inicijative nije dokapitalizacija banaka nego, financijska podrška gospodarstvu”, kazao je Noyer. “Država ne namjerava ništa darovati bankama. Investirana sredstva omogućavat će prihode državnom proračunu u budućnosti. Cilj mjera je osigurati da će bankarski sustav i dalje imati dovoljno sredstava za financiranje gospodarstva uz istovremeno zadržavanje visoke razine solventnosti. Banke se s druge strane moraju obvezati da će povećati zajmove gospodarstvu i jamčiti financiranje za potrebe kućanstava, poduzeća i lokalnih vlasti”, izjavila je francuska ministrica financija Christine Lagarde.

Ekonomska vlada
Najavljena sredstva usmjerena su na povećanje kapitala banaka kako bi se mogle mjeriti sa svojim konkurentima u drugim zemljama čije su vlade svoje vodeće zajmodavce spasile od kolapsa. Predsjednik Nicolas Sarkozy kazao je kako neće dopustiti kolaps nijedne francuske banke te da francuski štediše neće izgubiti nijedan jedini euro zbog globalnih previranja izazvanih prošlomjesečnim kolapsom američkog diva investicijskog bankarstva Lehman Brothers. Premijer Francois Fillon u ponedjeljak je kazao da su francuske banke pristale povećati izdavanje zajmova za 3-4 posto godišnje radi financiranja gospodarskih aktivnosti. U utorak pred Europskim parlamentom u Strasbourgu Nicolas Srakozy pozvao na formiranje “ekonomske vlade” eurozone koja bi djelovala istodobno s Europskom središnjom bankom. “Nije moguće da eurozona ostane ovakva bez jasno identificirane ekonomske vlade”, naglasio je. Europska središnja banka (ECB), u ovom trenutku jedina federalna institucija eurozone, treba bi biti neovisna, ali bi morala imati mogućnost raspravljati o zajedničkim pitanjima s “ekonomskom vladom”, dodao je Sarkozy. On je također rekao da će predložiti sastanak šefova država i vlada EU kako bi se pripremili svjetski summiti o međunarodnom financijskom sustavu. “Europa bi trebala dati ideju o postavljanju novih temelja svjetskog kapitalizma… To što se dogodilo izdaja je vrijednosti kapitalizma, a ne dovođenje u pitanje tržišne ekonomije”, smatra francuski predsjednik. Sarkozy je također pozvao na stvaranje europskih državnih stabilizacijskih fondova koji bi koordinirano omogućili “odgovor industrije na krizu” te kako bi se spriječilo da tvrtke padnu u strane ruke tijekom ekonomske krize.

Autor: Miho Dobrašin
22. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close