Vlada Srbije povećala je iznos osiguranja devizne štednje građana kod poslovnih banaka sa tri na 50.000 eura. Tom mjerom želi se otkloniti strahovanje građana za štedne uloge kod banaka, zbog kojega je posljednjih dana povećano povlačenje štednih uloga.

Prilikom priopćavanja mjera kojima vlada nastoji ublažiti posljedice globalne financijske krize premijer Mirko Cvetković je izjavio kako vlada može spomenuto jamstvo povećati i na sto tisuća eura jer joj to dopuštaju devizne rezerve, kao i obvezne rezerve, što su i poslovne banke u iznosu od 40 posto na deviznu štednju morale polagati kod središnje banke. Premijerovo kazivanje se u velikoj mjeri razlikuje od ocjena pojedinih domaćih ekonomista koji tvrde da raspoloživa sredstva vladi dopuštaju da može jamčiti na depozite do 7500 eura. U posebnoj TV emisiji ekonomisti su “kroz zube” savjetovali građanima da novce drže izvan banaka, podsjećajući ih da su uvijek bili izigrani kada su vjerovali izjavama državnih dužnosnika. Radovan Jelašić, guverner NBS-a, nastojao je štediše odvratiti od podizanja štednih uloga uvjeravanjem kako će o visini štednje ovisiti kolike će kamate biti na kredite. Krajem rujna ukupna devizna štednja građana iznosila je 5,7 milijardi eura, ali je posljednjih dana osjetno smanjena, dok su u isto vrijeme zakupljeni svi sefovi u bankama u koje su štediše prebacile podignute uloge. Njihovo strahovanje za sudbinu ušteđevine nije umanjilo ni guvernerovo uvjeravanje kako će njihovi novci biti obezvrijeđeni zbog inflacije. Dvojbe su bile pojačane nakon napisa u medijima kako središnja banka nije u mogućnosti da mobilno raspolaže s cijelim iznosom deviznih rezervi jer navodno ne može podignuti 2,3 milijarde eura u jednoj inozemnoj banci u koju ih je položila. NBS je donio odluku kojom oslobađa poslovne banke od polaganja obvezne rezerve na zajmove dobivene iz inozemstva.