Financijski sustav je dobro uzdrman i svjetske vlade mu pomažu s nekoliko bilijuna eura. Jeste li i vi zabrinuti?
Recimo da povremeno jesam. Smatram da se protekli vikend dogodila prekretnica budući da su se mnoge stvari poklopile, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Počevši prije svega od sastanka čelnika eurozone, izjava guvernera Željka Rohatinskog, odluke hrvatske vlade da podigne jamstva za depozite, a ne treba zanemariti ni osnivanje interventnog fonda od strane Hanfe. Krajem pretprošlog tjedna sve je izgledalo previše dramatično, ali stvari su se nakon toga okrenule na bolje. Smatram da je glavna kriza prevladana.

Neki smatraju da će veliki igrači preko interventnog fonda pokupovati male fondove?
Ne mogu se složiti s tim. Fond služi samo da pomogne ako stvarno bude potrebno. Ono što ja znam, a za ostalo morate pitati fondove same, jest da je inicijativa došla od strane Hanfe koja je na taj način napravila dobru stvar. Mislim da je to trebalo napraviti. U najmanju je ruku poslana poruka ljudima da nema panike i da nema potreba za rasprodajom udjela.

Jeste li i vi imali povlačenja?
Ja sam iznenađen koliko je bilo malo povlačenja, ali to je prije svega zbog toga što se mi bavimo manje elastičnim poslom. Nama je u portfolio menadžmentu uloge povuklo svega tri ili četiri klijenta. Naši su ulagači nešto sofisticiraniji od ulagača u investicijske fondove. U fondove se, s druge strane, mnogo lakše ulazi i izlazi.

Hoće li to ubrzati konsolidaciju na tržištu?
U svakoj krizi najjači opstaju. Što se tiče našeg dijela poslovanja samo će najjači opstati, a za najslabije ćemo vidjeti. Dosta se društava osnovalo na vrhuncu bull marketa, a nikada nije dobro osnivati ih baš tada. Uz ovu krizu na snagu će uskoro stupiti novi i stroži zakon o tržištu kapitala koji sam po sebi postavlja prilične zahtjeve prema investicijskim društvima zbog čega je konsolidacija sasvim izvjesna. Društva će morati zapošljavati nove ljude što će dovesti do rasta troškova.

Realni sektor, međutim, sve više osjeća financijsku krizu?
Upravo zbog neizvjesnosti u vezi s realnim sektorom događa se pad burzi u svijetu zadnjih dana. Ona glavna kriza je, po mome mišljenju, prevladana. Postoji želja i pokušaj svih sudionika na tržištu da se ipak pokuša na neki način spasiti stvar. Drugo je pitanje što očekivati u budućnosti i hoće li svi uspjeti izdržati pritisak jer neizvjesnost još traje. Kao što sam rekao, bio sam izrazito zabrinut prošli petak i razgovarao s kolegama u svijetu i u Hrvatskoj koji su rekli da nam nije lako i ovakve krize nismo nikada doživjeli. Osobno se osjećam sigurniji nakon proteklog vikenda. Druga je stvar što će biti s tržištem kapitala sljedeće godinu-dvije i hoće li fundamenti izdržati. Ako dođe do porasta cijena kredita kao što se očekuje i ako dođe do smanjenja likvidnosti, pitanje je kako će neke kompanije moći financirati razvoj. One kompanije koje imaju dovoljno gotovine i koje nisu ciklične industrije imaju dobru perspektivu.

Je li po vašem mišljenju u Hrvatskoj u pitanju financijska kriza ili prije svega kriza povjerenja?
U svakom slučaju, prije svega je u pitanju kriza povjerenja. Ali mi nismo otok. Naši će izvoznici, ali i uvoznici, osjetiti krizu na neki način. Jednostavno, nismo otok i financiranje iz inozemstva neće biti povoljno.

Je li unutar vašeg društva došlo do redefiniranja poslovanja uvjetovano ovom krizom?
Kriza je povećala oprez u svakom slučaju. Stoga u ovom trenutku premišljamo što i kako dalje. Malo smo postrožili limite i jednostavno smo oprezni.

Većina ljudi iz industrije tvrdi da je Zagrebačka burza imala sreće jer nisu uvedeni financijski instrumenti koji su već godinu dana najavljivani?
U svakom je slučaju dobro da nije bilo nekih instrumenata. Vidjeli smo kako su neki instrumenti kao što su short selling i derivati potkopali temelje financijskog sustava. S druge strane, uvijek je dobro imati neke derivate kao što su futuresi na indeks jer se na taj način štitite od promjenljivosti. Meni je žao da neke instrumente još nemamo te bi trebali raditi na tome da se oni koncipiraju i da se na kraju uvedu.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Može li financijsko tržište funkcionirati bez pohlepe?
Ne bih baš tako rekao. U svijetu kažu da je u pitanju odnos straha i pohlepe. Pohlepa, dakle da se zaradi, i strah da se zarađeno ne izgubi. To je takvo tržište da se tu donose racionalne odluke. Na njemu sudjeluju ljudi koji su školovani i dovoljno bistri, ali naravno da su samo ljudi. Barem su pokušavali donositi odluke na najbolji mogući način.

Nije li stalna utrka za maksimiziranjem profita dovela do velike krize?
To je po meni ono što je uzdrmalo Ameriku. Nedavno sam pročitao zanimljivu knjigu “Traders, guns and money” u kojoj se opisuje razdoblje 70-ih godina kada su derivati prvi put uvedeni. Jednostavno se dogodilo da je konkurencija kopirala novi proizvod nedugo nakon njegova uvođenja. Marže na zarade od tih derivata bile su dobre na početku, ali su se zbog širokog korištenja vremenom smanjivale. Onda su iz godine u godinu izmišljali nešto novo sve dok nije eksplodiralo. Trebali su izmišljati svaki put nešto novo kako bi ostvarili taj svoj bonus. Warren Buffett za neke je derivate kazao kako su to oružja za masovno uništenje. I to je istina. Teško je ili nemoguće ostvarivati profite 20 posto više od prethodne godine, na tržištu na kojem vlada velika konkurencija. Po meni je to imalo velike efekte na posljedice koje sada osjećamo.

Stručnjaci s Wall Streeta tvrde da će potrajati razdoblje velike volatilnosti u SAD-u. Hoće li tako biti u Hrvatskoj?
Ako bude tako u svijetu, tako će biti i u Hrvatskoj. Prije pet ili šest godina mi smo bili otok. Dionice Plive i Zagrebačke banke jedine su tada reagirale na događaje u inozemstvu, kao što je bila azijska ili ruska kriza. Ostale dionice ponašale su se potpuno drugačije. Mi smo se uvijek pomalo čudili kako njihova izvedba nije imala veze s realnošću. Više nismo otok i kada se nešto do