EN DE

Dobre vijesti traju kratko

Autor: Ante Pavić
16. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Ono na što su mnogi zloguki, ali ipak realni analitičari upozoravali dogodilo se u srijedu na Zagrebačkoj burzi. Nakon golemog rasta protekla dva dana dionički indeks pao je gotovo 8 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nije ni moglo drukčije s obzirom na to da su ulagači jeftino kupovali u ponedjeljak te su u srijedu poželjeli naplatiti razliku. To promjenjivo vrijeme osim što uzrokuje različite tegobe najviše privlači one sklone riziku. Osim toga upozorenja su stigla s američkih i europskih burzi gdje su se ulagači nakon utrke indeksa također odlučili na prodaju. Iz najmoćnijih gospodarstava stigla su upozorenja da je recesija pred vratima te se financijska kriza počela prelijevati i na realni sektor. Scenarij kojeg se bojala većina i o kojem se do sada govorilo samo ispod glasa postao je vrlo izgledan te je sada na vladama da pokušaju odgovoriti na novi izazov. Kako je ulaganje na burzama dugoročan posao i pod egidom kako je svaka kriza prolazna nepogoda, burze jugoistočne Europe u bečkom su hotelu Palais Coburg odlučile u srijedu i četvrtak održati prvi međunarodni Roadshow najboljih kompanija uvrštenih na burzama s područja jugoistočne Europe. Od hrvatskih kompanija međunarodnim su se investitorima odlučile predstaviti Ina, HT, Atlantic grupa, Magma i Ingra. Dionice svih tih kompanija u srijedu su padale po priličnim stopama na Zagrebačkoj burzi. Primjerice, Magma je dan završila na 100 kuna po dionici uz pad cijene od 6,54 postu, a Ina je pal za 2,4 posto. Panika ipak nije kronična pojava tako da se objašnjenje pada teško može objasniti isključivo njom. Nastupilo je razdoblje velike neizvjesnosti kao što pokazuju velika gospodarstva i tržišta kapitala u svijetu. Kako su psiholozi već davno zaključili, ljudi puno manje vole dobitak nego što ne vole gubitak. Loše vijesti i različiti scenariji puno duže ostavljaju traga u mislima prosječnog čovjeka nego što to čine dobre vijesti. Upravo zbog toga objektivna neizvjesnost u vezi s financijskim tržištem i europskim gospodarstvima stvara subjektivno veću zabrinutost. Predsjednici vlada i država pokušavaju umiriti zabrinuto građanstvo, ali je veliko pitanje dopiru li umirujuće vijesti do njihovih ušiju i koliko traju dobre vijesti.

Ono na što su mnogi zloguki, ali ipak realni analitičari upozoravali dogodilo se u srijedu na Zagrebačkoj burzi. Nakon golemog rasta protekla dva dana dionički indeks pao je gotovo 8 posto.

Nije ni moglo drukčije s obzirom na to da su ulagači jeftino kupovali u ponedjeljak te su u srijedu poželjeli naplatiti razliku. To promjenjivo vrijeme osim što uzrokuje različite tegobe najviše privlači one sklone riziku. Osim toga upozorenja su stigla s američkih i europskih burzi gdje su se ulagači nakon utrke indeksa također odlučili na prodaju. Iz najmoćnijih gospodarstava stigla su upozorenja da je recesija pred vratima te se financijska kriza počela prelijevati i na realni sektor. Scenarij kojeg se bojala većina i o kojem se do sada govorilo samo ispod glasa postao je vrlo izgledan te je sada na vladama da pokušaju odgovoriti na novi izazov. Kako je ulaganje na burzama dugoročan posao i pod egidom kako je svaka kriza prolazna nepogoda, burze jugoistočne Europe u bečkom su hotelu Palais Coburg odlučile u srijedu i četvrtak održati prvi međunarodni Roadshow najboljih kompanija uvrštenih na burzama s područja jugoistočne Europe. Od hrvatskih kompanija međunarodnim su se investitorima odlučile predstaviti Ina, HT, Atlantic grupa, Magma i Ingra. Dionice svih tih kompanija u srijedu su padale po priličnim stopama na Zagrebačkoj burzi. Primjerice, Magma je dan završila na 100 kuna po dionici uz pad cijene od 6,54 postu, a Ina je pal za 2,4 posto. Panika ipak nije kronična pojava tako da se objašnjenje pada teško može objasniti isključivo njom. Nastupilo je razdoblje velike neizvjesnosti kao što pokazuju velika gospodarstva i tržišta kapitala u svijetu. Kako su psiholozi već davno zaključili, ljudi puno manje vole dobitak nego što ne vole gubitak. Loše vijesti i različiti scenariji puno duže ostavljaju traga u mislima prosječnog čovjeka nego što to čine dobre vijesti. Upravo zbog toga objektivna neizvjesnost u vezi s financijskim tržištem i europskim gospodarstvima stvara subjektivno veću zabrinutost. Predsjednici vlada i država pokušavaju umiriti zabrinuto građanstvo, ali je veliko pitanje dopiru li umirujuće vijesti do njihovih ušiju i koliko traju dobre vijesti.

Autor: Ante Pavić
16. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close