Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Amerika provodi Paulsonov plan u djelo, ubačeno 125 milijardi dolara u 9 banaka

Autor: Tin Bašić
15. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Vlada bankama daje kapital u zamjenu za dionice, što je promjena u odnosu na izvornu ideju

Američka vlada počela je s provedbom akcijskog plana spašavanja financijskih institucija. Na vraćanju povjerenja radi i Europa.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Administracija američkog predsjednika Busha počela je provoditi akcijski plan spašavanja financijskih institucija, i to ulaganjem 125 milijardi dolara u devet najvećih američkih banaka, uključujući Citigroup i Goldman Sachs. Osim spomenutih banaka vlada će investirati u Bank of America, JPMorgan Chase, Wells Fargo, Morgan Stanley, Merrill Lynch, State Street i njujoršku banku Mellon Corp, prenose svjetski mediji. “Odlučili su kako im je potreban drastičan potez i to je taj potez”, poručio je bankarski analitičar RBC Capital Marketsa Gerard Cassidy.

Američka vlada počela je s provedbom akcijskog plana spašavanja financijskih institucija. Na vraćanju povjerenja radi i Europa.

Administracija američkog predsjednika Busha počela je provoditi akcijski plan spašavanja financijskih institucija, i to ulaganjem 125 milijardi dolara u devet najvećih američkih banaka, uključujući Citigroup i Goldman Sachs. Osim spomenutih banaka vlada će investirati u Bank of America, JPMorgan Chase, Wells Fargo, Morgan Stanley, Merrill Lynch, State Street i njujoršku banku Mellon Corp, prenose svjetski mediji. “Odlučili su kako im je potreban drastičan potez i to je taj potez”, poručio je bankarski analitičar RBC Capital Marketsa Gerard Cassidy.

Novi pristup
Predloženi korak u kojem će vlada bankama dati kapital u zamjenu za njihove povlaštene dionice zapravo predstavlja novi pristup ministra financija Henryja Paulsona, koji se prvotno zalagao za provođenje plana spašavanja u segmentu otkupa nelikvidne imovine. Naime, povećana hitnost za izravno ubrizgavanje kapitala pojavila se zbog sve većih problema banaka u uspostavljanju povjerenja prema investitorima, partnerima i klijentima te nakon što su loši krediti uzrokovali više od 635 milijardi dolara otpisa u cijeloj financijskoj industriji. Prema najnovijem planu, američko ministarstvo planira potrošiti 50 milijardi dolara za udjele u Citigroupu i JPMorganu, dok će 25 milijardi dolara biti podijeljeno između Bank of America i Merrill Lynch, koji je prošloga mjeseca prodan upravo Bank of Americi.

Europske mjere
Dodatnih 125 milijardi dolara bit će korišteno za dokapitalizaciju ostalih financijskih institucija diljem SAD-a, a Neel Kashkari, dužnosnik ministarstva financija koji nadgleda provedbu plana, izjavio je kako će kupnja dionica biti usmjerena prema “zdravijim” kompanijama. Prelijevanjem financijske krize na Europu članice Europske unije započele su sa svojim planovima spašavanja banaka kako bi vratile narušeno povjerenje u financijski sustav. Naime, Velika Britanija planira ubrizgati ukupno 400 milijardi funti, što je više od 700 milijardi dolara kako bi povećala likvidnost banaka i “odmrznula” međubankovno posuđivanje. Tamošnja vlada kreće sa 37 milijardi funti svježeg kapitala koji će dati trima bankama. Na Islandu su tri najveće banke postale državno vlasništvo, a Rusija je ponudila pomoć od pet milijardi dolara. Nadalje, Irska vlada sa 400 milijardi eura jamči za bankovne depozite i kredite, dok će Njemačka ubrizgati 500 milijardi eura kao jamstvo za dugove banaka, ali i stabilizaciju tržišta.




Autor: Tin Bašić
15. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close