Zdravstvena zaštita u državama Balkana još je pomućena zaostacima socijalističkog sustava medicinske skrbi koji je trajao gotovo pola stoljeća.

Obilježene dugim čekanjem, nezadovoljnim medicinskim djelatnicima i nedostatkom moderne medicinske opreme, bivše komunističke zemlje Balkana polako se pomiču ka modernizaciji i privatizaciji zdravstvene zaštite. U tim zemljama privatna medicinska skrb još nije integrirana u glavne medicinske sustave. Bivše komunističke europske zemlje naslijedile su državne sustave zdravstvene skrbi, koji su, barem u teoriji, jamčili besplatnu zdravstvenu zaštitu svim građanima. Balkanskim zemljama je zajednički čitav niz jednakih problema kao što su duga čekanja, nedostatak sofisticirane medicinske tehnologije i supstandardna medicinska praksa. Diljem Balkana, privatne bolnice niču prilično sporo, a većina si ih građana ne može priuštiti. Među europskim zemljama Srbija gotovo najmanje ulaže u zdravstvo; manje od nje ulaže samo Albanija. Ravnateljica Republičkog zdravstvenog fonda Svetlana Vukajlović kaže da 270 eura godišnje po stanovniku – koliko prikupi obvezno zdravstveno osiguranje – nije dovoljno za modernu zdravstvenu skrb. “To je četiri puta manje nego u Hrvatskoj, deset puta manje nego u Sloveniji, a još višestruko manje nego u Njemačkoj, Francuskoj, Kanadi ili SAD-u.”
(VOA)