Poljska, Rumunjska i ostale zemlje istočne Europe poručile su kako je njihov bankarski sustav siguran i kako hitne mjere spašavanja financijskih institucija koje predlažu svjetski čelnici nisu potrebne. “Poljski bankarski sustav je siguran i stabilan te nema nikakvih problema s likvidnošću. Jedini problem je nedostatak povjerenja”, izjavio je guverner poljske narodne banke Slawomir Skrzypek.

Ovisnost o Zapadu
Izjave istočnoeuropskih bankarskih čelnika su, moglo bi se reći, reakcija na političku odluku grupe G7 koja se ovoga vikenda sastala i odlučila poduzeti sve nužne korake kako bi smanjila paniku koja je zavladala nakon snažnog pada burzi prošlog tjedna. No ni istočnoeuropska tržišta nisu bila imuna na trend jer je poljski indeks pao 8,1 posto, dok je češki indeks u petak potonuo 15 posto. “Domaći autoriteti prepoznaju i priznaju kako oni mogu najaviti puno različitih mjera, ali sudbina njihova bankarskog sustava ovisi o Zapadu. Neće biti na nikakvom dobitku bez signala iz grupe G7”, rekao je ekonomski stručnjak Dresdner Kleinworta Ivailo Vesselinov. Vladini dužnosnici nekoliko zemalja istočne Europe najavili su sastanke kako bi se raspravilo o planu zapadnih država u kojem one jamče za nove dugove banaka i koriste novac poreznih obveznika kako bi spasili posrnule zajmodavce.

Uvođenje mjera
Poljska je već najavila paket od 12 mjera koje su ponajprije namijenjene povećanju povjerenja u tamošnji bankarski sustav, poticanju tržišta i poboljšanju kvalitete informiranja. No svi detalji u vezi s predloženim mjerama trebali bi biti objavljeni u utorak. Poljska valuta zlot je u protekla tri mjeseca izgubila 7,8 posto vrijednosti u odnosu na euro zbog toga što su strani investitori počeli izbjegavati tržišta u razvoju. Mađarska će vjerojatno dobiti određena sredstva za rješavanje krize od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok češka vlada odbija dati bilo kakav plan jer smatra da on nije potreban. Bugarska je spremna iskoristiti 7,7 milijardi dolara fiskalnih rezervi za spašavanje banaka i zaštitu depozita, s naglaskom “ako se za to ukaže potreba”. Rumunjski dužnosnici pak ističu kako je povećanje garancije na bankovne depozite dovoljna mjera koja bi trebala smanjiti bilo kakvu zabrinutost u bankarski sustav. Naime, rumunjska središnja banka prodala je 40 milijuna eura kako bi dala potporu nacionalnoj valuti leju, a garancija na bankovne depozite je povećana sa 20.000 eura, na 50.000 eura kako bi se vratilo povjerenje u banke iako guverner Mugur Isarescu naglašava kako bankarskom sustavu ne prijeti rizik. Nakon sastanka grupe G7 i europskih čelnika dionice na istočnoeuropskim tržištima kapitala tjedan su počele rastom i tako su vratile dio izgubljene vrijednosti od prošloga tjedna. Naime, poljski indeks najlikvidnijih dionica WIG20 porastao je 0,8 posto, dok je rumunjski indeks BET skočio 4,9 posto, a najveći rast ostvario je češki indeks PX koji je u ponedjeljak povećao svoju vrijednost za 7,3 posto. Stručnjaci ističu kako su bankarski sustavi zemalja srednje i istočne Europe manje izloženi neposrednom riziku svjetske krize. “Neke od tih zemalja imaju snažan bankarski sustav. No u trenucima svjetske financijske krize zemlje srednje i istočne Europe prisiljene su slijediti naputke i mjere grupe G7”, zaključuje Veselinov. Svjetska financijska kriza došla je i do Kazahstana koji u razdoblju od dvije godine planira potrošiti 10 milijardi dolara za stabiliziranje ekonomije, a planira i osnovati državni fond s kojim bi se “borili” protiv posljedica financijske krize. Naime, kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev je izjavio kako će tih 10 mlrd. dolara biti povučeno iz Nacionalnog fonda za naftu, a tim sredstvima će se spriječiti kolaps građevinske industrije. Točnije, država će ujediniti kazahstanski Holding za razvoj i državni Holding Samruk te će stvoriti Nacionalni fond blagostanja koji se služiti kao temelj programa kazahstanske vlade za sprečavanje krize.