Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali oko 6 posto, poduprti optimizmom u financijskom sektoru nakon što su vlade i središnje banke diljem svijeta poduzele značajnije poteze radi spašavanja globalnog bankovnog sustava, poslije dramatičnih prošlotjednih gubitaka. Londonski indeks FTSE u takvim je okolnostima skočio 5 posto, a frankfurtski indeks DAX bio je na dobitku 6,8 posto. Nakon održanog hitnog sastanka tijekom vikenda u Parizu poticaj oporavku burzovnih indeksa pružila je odluka europskih vlada da ponude kapital bankama kojima manjka sredstava zbog zamrznutih tržišta novca te da osiguraju međubankovne kredite ili pak otkupe nova izdanja dugova.

Dividende i bonusi
Prema očekivanjima britanska vlada je potvrdila plan spašavanja tamošnjih banaka vrijedan 64 milijarde dolara. Britanske banke Royal Bank of Scotland i HBOS time će doći u većinsko državno vlasništvo, slijedom čega će vlada odlučivati o dividendi i dosad velikim menadžerskim bonusima. Predsjednici uprava navedenih banaka odstupili su s izvršnih funkcija, a prema vladinu planu HBOS će se spojiti s bankom Lloyds TSB. Jedan od čelnika britanske središnje banke Andrew Sentance izjavio je kako je Britanija vjerojatno već zakoračila u recesiju čime je dao do znanja kako će se založiti za dodatno spuštanje ključne kamatne stope. Istovremeno je Njemačka najavila paket pomoći u visini 500 milijardi eura. Novčana injekcija od 70 milijardi eura trebala bi biti ubrizgana u njemački financijski sustav ovaj tjedan, dok će dodatnih više od 400 milijardi eura njemačka vlada ponuditi u obliku državnih jamstava. Njemačka će uspostaviti vladin fond koji će ubrizgati novac u banke, a za osiguranje će od banaka uzimati posrnulu imovinu. Predloženi fond za stabilizaciju financijskih tržišta zahtijevat će od vlade uzimanje zajma, čime će se povećati neto zaduživanje njemačke vlade. Fond bi mogao preuzimati vrijednosne papire, mahom derivate, koji su se nalazili u knjigama banaka do zaključno ponedjeljka.

Sporazum o jamstvima
Sličan plan najavila je i Španjolska koja će sa 100 milijardi eura jamčiti međubankovne pozajmice. Španjolski premijer Zapatero naglasio je da su tamošnje banke solventne te da to čini u sklopu koordinirane europske akcije. Naime, 15 zemalja eurozone postiglo je sporazum o jamstvima za sva međubankovna posuđivanja. Španjolska je prije tjedan dana najavila stvaranje fonda vrijednog 30 milijardi eura koji bi otkupljivao problematičnu imovinu banaka. Pozitivnom raspoloženju na tržištu pridonijela je i vijest središnjih banaka koje su najavile nove mjere za povećanje likvidnosti na tržištima kratkoročnih dolarskih zajmova. U zajedničkom priopćenju Europske središnje banke (ECB), središnjih banaka SAD-a, Velike Britanije i Švicarske navodi se da će banke podmiriti svu potražnju komercijalnih banaka po fiksnoj kamatnoj stopi. Nakon što je bila zatvorena u četvrtak i petak, Islandska burza nije počela s radom ni u ponedjeljak, a obrazloženje je identično onom s kraja tjedna – “neuobičajeni uvjeti na tržištu i izvanredno stanje”. Kritična situacija je i u Mađarskoj kojoj je Međunarodni monetarni fond (MMF) ponudio financijsku i tehničku pomoć u suzbijanju financijskih poteškoća. Mađarsku je globalna financijska kriza osobito teško pogodila zbog izrazite krhkosti njezina gospodarstva zbog velikog proračunskog manjka, deficita u bilanci plaćanja te snažne ovisnosti o vanjskom financiranju. Ponedjeljak je donio oporavak i na burzama izvan Europe, pa su tako dionice u Hong Kongu skočile u prosjeku za 10 posto, Australiji 5,6 posto te Južnoj Koreji 3,8 posto. Svjetski indeks MSCI World ojačao je 2,2 posto. Koordinirana državna intervencija usmjerena na jačanje povjerenja u globalni financijski sustav potaknula je oporavak na robnim burzama, odnosno dala je nadu u oživljavanje svjetskog gospodarstva i održavanje potražnje za sirovinama. Slijedom toga nafta je poskupila za oko 4 dolara, na 81,43 dolara po barelu. Na strani dobitnika tako su se našle i dionice naftnih kompanija Total, ENI, BP i Royal Dutch Shell u rasponu od 6,7 do 8,4 posto. Dobitnici su zabilježeni i u sektoru ruda, pod utjecajem rasta cijena bakra i zlata, pri čemu su dionice Rio Tinta, Anglo Americana, BHP Billitona i Xstrate bile u plusu od 9 do 13 posto. Kao posljedica akcije europskim zemalja također je došlo do jačanja eura u odnosu na američki dolar.