Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX od početka godine pao je 49 posto, dok su istodobno dionice bankarskog sektora u kojem se nalazi deset izdanja u prosjeku pale po stopi od 60 posto. Iako domaće banke nemaju problema s kakvima se suočavaju banke u zapadnoj Europi, inozemne vijesti su za domaće ulagače suviše tmurne da se ne zabrinu, što je gotovo svim analitičarima bilo dovoljno da zaključe kako domaći ulagači više ne gledaju fundamentalne pokazatelje kompanija.

Konstantna dobit
Njihova tvrdnja temelji se na očitim pokazateljima koji potvrđuju da je u Hrvatskoj situacija s poslovanjem i zdravljem bankarskog tržišta sasvim suprotna od njihovih pandana na Zapadu. Domaće banke bilježe konstantnu dobit iz tromjesečja u tromjesečje, a čelni ljudi središnje banke, analitičari i ministri ponavljaju kako je bankarski sustav u Hrvatskoj jedan od najstabilnijih u Europi. Prema podacima Hrvatske narodne banke, domaće su banke od početka godine do kraja kolovoza zaradile 3,8 milijarde kuna, što je 27,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Bez obzira je li riječ o malim ili velikim bankama, njihov je pad, uz izuzetak Erste & Steiermärkische banke i Hrvatske poštanske banke bio veći od pada CROBEX-a u čijem se sastavu nalaze dva bankarska izdanja. Riječ je o dionicama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb čije dionice imaju najniži “free float” u odnosu na ostalih 26 izdanja koja čine CROBEX. Osim toga, uz izuzetak Zabe ili PBZ-a, ostale banke vrlo rijetko prelaze promet veći od milijun kuna. Bankarskim se dionicama na Zagrebačkoj burzi, međutim, puno manje trguje u odnosu na građevinski ili brodarski sektor. Primjerice, u utorak je cijeli bankarski sektor ostvario 2,5 milijuna kuna prometa, dok su građevinci ostvarili gotovo deset puta viši promet. Stoga pad bankarskih dionica ne utječe sudbinski na indeks kao što je to slučaj na burzama u zapadnoj Europi ili SAD-u. Ponajviše je od početka godine pala šibenska Jadranska banka čija je cijena dionice potonula čak 79,5-postotna boda. Dionica Erste & Steiermärkische banke je zauzvrat izgubila najmanje te je imala bolje rezultate od CROBEX-a, potonuvši od siječnja 25 posto. I dok u Europi i SAD-u bankarske dionice uvelike određuju kretanje indeksa, na Zagrebačkoj burzi to nije slučaj. Financijska kriza koja se prelila iz SAD-a na Europu ugrozila je bankarski sustav, a u mnogim su zemljama vlade odlučile pomoći posrnulim bankama kao što je slučaj s njemačkom Hypo Real Estate koja je dobila 50 milijardi eura pomoći.

Europski pad
Velika je Britanija spremna bankarskom sustavu ponuditi 50 milijardi funti, a Island se odlučio na nacionalizaciju banaka. Zabrinutost, kao i velika neizvjesnost u vezi s budućnošću banaka, uvelike je utjecala na kretanje cijena bankarskih dionica na europskim burzama. Tako su u utorak Royal Bank of Scotland i HBOS skliznuli oko 40 posto, Commerzbank 14 posto, Lloyds TSB 13 posto i Barclays 9 posto. Dionice domaćih banaka padaju još od početka godine. Njihov pad nije izuzetak, nego pravilo u velikoj panici koja se prvi put pojavila u studenom prošle godine, da bi ovih dana doživjela svoj vrhunac. Primjerice, samo je tri dana bilo potrebno da dionica Jadranske banke izgubi više od 20 posto svoje vrijednosti.