Unatoč kritikama da ih restriktivna monetarna politika ometa u poslovanju, domaće banke zaradile su 3,8 milijarde kuna do kraja kolovoza ove godine, čak 27,6 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Istovremeno, u usporedbi s lanjskim kolovozom ukupna imovina bankarskog sustava porasla je 7,3% na 353 mlrd. kuna, a najbrže su porasli krediti po kreditnim karticama, 22,7%. Ukupan kreditni portfelj banaka porastao je za dvadesetak milijardi na iznos od 231,5 mlrd. kuna. Više od polovice svih plasmana (50,6%) banke su odobrile kroz kredite stanovništvu koji su porasli 12,2%. Krediti trgovačkim društvima u ukupnoj strukturi svih kredita sudjeluju s 38,7 posto, dok oni dani državi 7,8 posto. Od svih kredita stanovništvu, za rješavanje stambenog pitanja građanima je plasirano nešto više od 48 milijardi kuna. Taj iznos čini 41 posto u ukupnom iznosu kreditiranja stanovništva, dok je primjerice na kraju kolovoza 2007. činio manje, 40,7%. Snažan rast u strukturi kredita stanovništvu pokazali su ostali krediti stanovništvu koji su dosegli 51,7 mlrd. kuna, s prošlogodišnjih 45,5 milijardi. Kako u tu kategoriju spadaju potrošački krediti, minusi po tekućim računima i ostali većinom kratkoročni krediti vidljivo je da se banke polako okreću (ročno manje rizičnim, ali daleko profitabilnijim) kratkoročnim plasmanima. Krediti po kreditnim karticama, također visokoprofitabilni i većinom odobreni na kratki rok, porasli su na 5,4 mlrd. kuna, što je u odnosu na godinu ranije skok od 22,7%. U odnosu na prošlu godinu sporiju stopu rasta zabilježili su krediti dani koroprativnom sektoru. Tom su sektoru domaće banke plasirale 89,6 mlrd. kuna, 10,6% više nego godinu prije. No, agregirano mjesečno izvješća banaka nije sasvim relevantan pokazatelj kreditiranja korporativnog sektora jer se odnosi isključivo na domaće banke, a ne uključuje inozemno zaduživanje tog sektora.