EN DE

Iz američkih novčanih fondova proteklih dana povučeno čak 400 milijardi dolara

Autor: Poslovni.hr
06. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Investitori su pohrlili u sigurnost ulaganja u dvogodišnje američke državne obveznice

Iz američkih je novčanih fondova proteklih dana povučeno više od 400 milijardi dolara, što predstavlja više od 12 posto njihove ukupne imovine. Nekoliko njih je čak zabilježilo negativan prinos na godišnjoj razini što je nezapamćeno za tu vrstu fondova.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Investitori su, međutim, pohrlili u sigurnost ulaganja u dvogodišnje američke državne obveznice kojima je cijena porasla do te mjere da su u jednom trenutku imale prinos jednak nuli (što je viša cijena obveznica prinos je niži). U cijelom tom razdoblju cijena nafte kontinuirano pada, što je dobra vijest za tržišta i gospodarstva zapadnih zemalja, koja uglavnom ovise o uvozu ruske i arapske nafte. Ako se cijena nafte zadrži na ovim razinama ili čak nastavi padati, smanjit će se pritisak na ostale cijene, što bi značilo otvaranje mogućnosti središnjim bankama za intervenciju smanjivanjem kamatnih stopa. Glasovanje američkog Senata i Kongresa, propasti banaka, djelomične nacionalizacije i sve druge objavljene vijesti u proteklih desetak dana doveli su do snažnih oscilacija na dioničkim tržištima. Situaciju je dodatno pogoršala neviđena nelikvidnost na novčanim tržištima. Banke su zbog straha od bankrota drugih banaka potpuno obustavile posuđivanje jedna drugoj, pa je tako uglavnom korištena središnja banka kao posrednik, naravno, uz velike penale za same banke. Uostalom Europska središnja banka kao posrednik vrlo teško može precizno odrediti ponudu i potražnju jer to u normalnim uvjetima čini tržište.Situacija se prenijela i na tržište otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj, pa su tako u razdoblju od 12. do 26. rujna svi dionički, a i mješoviti fondovi radili u tzv. minusu. No najuspješniji, u ovom slučaju su to fondovi koji su najmanje izgubili na svojoj vrijednosti, među dioničkim fondovima bili su ST Global Equity, Platinum JI Europa i ZB Euroaktiv, a među uravnoteženim Agram Trust i ST Agressive. ST Global Equity svoja ulaganja temelji na depozitima i dionicama Euroherc osiguranja, Nove banke, RIZ-Odašiljača, Banke Splitsko-dalmatinske, H1 Telekoma, Imunološkog zavoda i Elektroprometa. Platinum JI Europa je relativno novi fond koji pretežno ulaže u dionice IGH-a, Adris grupe, Ingre, Atlantske plovidbe, Ine, Petrokemije, Jadroplova, Đuro Đaković Holdinga, Ericssona Nikole Tesle te Dalekovoda. Najbolji uravnoteženi fond u promatranom razdoblju je Agram Trust koji je fokusiran na tržišta kapitala istočne i jugoistočne Europe za koje je stav da dugoročno imaju potencijal koji je među najvišima na svijetu. Sektorska izloženost fonda izražena je ponajprije u financijskom sektoru te inženjeringu i građevini i petrokemiji. Krajem kolovoza ukupno je pod upravljanjem hrvatskih investicijskih fondova bilo 17,6 milijardi kuna.

Iz američkih je novčanih fondova proteklih dana povučeno više od 400 milijardi dolara, što predstavlja više od 12 posto njihove ukupne imovine. Nekoliko njih je čak zabilježilo negativan prinos na godišnjoj razini što je nezapamćeno za tu vrstu fondova.

Investitori su, međutim, pohrlili u sigurnost ulaganja u dvogodišnje američke državne obveznice kojima je cijena porasla do te mjere da su u jednom trenutku imale prinos jednak nuli (što je viša cijena obveznica prinos je niži). U cijelom tom razdoblju cijena nafte kontinuirano pada, što je dobra vijest za tržišta i gospodarstva zapadnih zemalja, koja uglavnom ovise o uvozu ruske i arapske nafte. Ako se cijena nafte zadrži na ovim razinama ili čak nastavi padati, smanjit će se pritisak na ostale cijene, što bi značilo otvaranje mogućnosti središnjim bankama za intervenciju smanjivanjem kamatnih stopa. Glasovanje američkog Senata i Kongresa, propasti banaka, djelomične nacionalizacije i sve druge objavljene vijesti u proteklih desetak dana doveli su do snažnih oscilacija na dioničkim tržištima. Situaciju je dodatno pogoršala neviđena nelikvidnost na novčanim tržištima. Banke su zbog straha od bankrota drugih banaka potpuno obustavile posuđivanje jedna drugoj, pa je tako uglavnom korištena središnja banka kao posrednik, naravno, uz velike penale za same banke. Uostalom Europska središnja banka kao posrednik vrlo teško može precizno odrediti ponudu i potražnju jer to u normalnim uvjetima čini tržište.Situacija se prenijela i na tržište otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj, pa su tako u razdoblju od 12. do 26. rujna svi dionički, a i mješoviti fondovi radili u tzv. minusu. No najuspješniji, u ovom slučaju su to fondovi koji su najmanje izgubili na svojoj vrijednosti, među dioničkim fondovima bili su ST Global Equity, Platinum JI Europa i ZB Euroaktiv, a među uravnoteženim Agram Trust i ST Agressive. ST Global Equity svoja ulaganja temelji na depozitima i dionicama Euroherc osiguranja, Nove banke, RIZ-Odašiljača, Banke Splitsko-dalmatinske, H1 Telekoma, Imunološkog zavoda i Elektroprometa. Platinum JI Europa je relativno novi fond koji pretežno ulaže u dionice IGH-a, Adris grupe, Ingre, Atlantske plovidbe, Ine, Petrokemije, Jadroplova, Đuro Đaković Holdinga, Ericssona Nikole Tesle te Dalekovoda. Najbolji uravnoteženi fond u promatranom razdoblju je Agram Trust koji je fokusiran na tržišta kapitala istočne i jugoistočne Europe za koje je stav da dugoročno imaju potencijal koji je među najvišima na svijetu. Sektorska izloženost fonda izražena je ponajprije u financijskom sektoru te inženjeringu i građevini i petrokemiji. Krajem kolovoza ukupno je pod upravljanjem hrvatskih investicijskih fondova bilo 17,6 milijardi kuna.

Damir Jambrek, www.moj-fond.net

Autor: Poslovni.hr
06. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati