Danas kad američka financijska kriza odjekuje svijetom, vrijedi se prisjetiti kako i zašto je Amerika postala jedan od najvećih financijskih centara svijeta. Naravno, ako je Amerika jedno od financijskih središta svijeta, njezino neosporno financijsko središte je New York. New York je pak na financijsku kartu svijeta stavio Wall Street. Wall Street osim što je ulica u kojoj su smještena sjedišta mnogih američkih (uglavnom financijskih) kompanija, za većinu ljudi je pojam koji predstavlja Newyoršku burzu dionica, znanu još i kao NYSE (kratica za New York Stock Exchange).

To je posebno zanimljivo s obzirom na to da glavna zgrada NYSE danas nije na Wall Streetu iako burza tamo ima četiri prostorije namijenjene trgovini dionicama. Adresa NYSE je Broad Street 18 i ta zgrada se od 1978. smatra američkom državnom povijesnom znamenitošću Amerike. Prvim početkom NYSE može se smatrati 17. svibnja 1792. kada su se 24 burzovna mešetra sastala ispod javorova drva (buttonwood) u Wall Streetu i potpisala ugovor, koji se prema tom drvetu zove “Buttonwood Agreement”. Ta je organizacija promijenila ime u “New York Stock & Exchange Board” 8. ožujka 1817. kada je stvoren nacrt statuta. Ime burze skraćeno je u današnji New York Stock Exchange 1863. Istoga dana kada je stvoren nacrt statuta izabran je i prvi predsjednik burze, Anthony Stockholm, a te godine burza je dobila i svoju prvu stalnu lokaciju: prostoriju koja je unajmljena na adresi Wall Street 40. Na toj je adresi burza ostala sve do velikog požara iz 1835. nakon kojega se preselila u privremeni smještaj do 1865. kada je smještena u Broad Street. U Broad Streetu je ostala do danas, na istoj lokaciji, ali ne u istoj zgradi. Broj prometovanih dionica koji se prodavao na NYSE porastao je šesterostruko između 1896. i 1901., pa je Uprava burze odlučila da će za normalno obavljanje poslovanja trebati veći prostor. Na natječaju za dizajniranje nove zgrade izabrano je idejno rješenje arhitekta Georga B. Posta i 10. svibnja 1901. započelo je rušenje postojeće zgrade burze i zgrada s njezine obje strane. Gradnja zgrade New York Stock Exchangea na adresi Broad Street 18 stajala je četiri milijuna dolara, a zgrada je otvorena 22. travnja 1903. godine. Prostorija za trgovanje dionicama imala je dimenzije 33 x 42,5 metara i bila je u to vrijeme jedna od najvećih zatvorenih površina u gradu. Godine 1922. NYSE je otvorio još jednu zgradu u istoj ulici u kojoj su smješteni uredi i još jedna prostorija za trgovanje dionicama. Dodatni prostori za trgovanje dionicama otvoreni su 1969. i 1988. te 2000. na novoj lokaciji. S nastankom hibridnog tržišta stalno rastući udio poslovanja počeo se odvijati elektronički, pa je burza 2006. i 2007. zatvorila sve prostore za trgovanje dionicama otvorene od 1969. godine. O problemima koji potresaju Wall Street danas i posljednjih nekoliko mjeseci dovoljno je rečeno na drugim mjestima, ali ulagače možda može ohrabriti činjenica da je Wall Street u svojoj dugoj povijesti uspješno prebrodio mnoge krize. Godine 1920. ispred zgrade NYSE eksplodirala je bomba koja je ubila 33 i ozlijedila više od 400 osoba. Devet godina poslije, 1929., burza je doživjela svoj prvi krah koji je 29. listopada prouzroči. Još jedan crni dan, burza je zabilježila 19. listopada 1987. kada je indeks Dow Jones pao 508 bodova u samo jednom danu.

Činjenice

Pravilo prekidača
Nakon što je indeks Down Jones Industrial (DJIA) pao 22,6 posto u samo jednom danu (crni ponedjeljak, 19. listopada 1987.) neslavni je rekord koji više nikad nije dostignut. Nakon tog pada dužnosnici burze uveli su “pravilo prekidača”. To pravilo potpuno zaustavlja prodaju na burzi kako bi se izbjegle panične reakcije, a investitorima dala mogućnost da se smire i realno sagledaju situaciju.
Crni dani
Dan nakon kraha nazvan je “crni utorak” jer je toga dana burza imala tehničkih problema koji su otežavali poslovanje. Na listu crnih dana poslije su dodavani i drugi dani, ali burza se svaki put, brže ili sporije, od svih tih problema uspješno oporavila.