Panika sa svjetskih burzi u utorak se prelila i na domaće tržište kapitala pa je dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX odmah nakon otvaranja trgovanja potonuo gotovo više od 6 posto, duboko ispod psihološke granice od 3000 bodova, da bi se do kraja dana oporavio i završio na gubitku od “samo” 1,75 posto, smjestivši se na 2990 bodova uz promet od 102 milijuna kuna.

Na samom početku trgovine dionice su zaronile, HT je pao na rekordno najnižu cijenu od 240 kuna, da bi se do kraja dana oporavio na gubitak od samo 0,57 posto, odnosno 258,5 kuna. Inače, većina najlikvidnijih dionica (blue chip) ujutro je pala oko 9 posto, a dionica Tehnike završila je u blokadi. Od deset najlikvidnijih dionica najveći pad imali su brodari: Uljanik plovidba zaronila je 5,28 posto, na 1449,97 kuna, a Atlantska 4,88 posto, na 1799,98 kuna. Odluka domaćih institucionalnih investitora da ipak prihvate Molovu ponudu od 2800 kuna za dionicu Ine prema mišljenju analitičara nije znatno obilježila trgovanje. “Nije bitno što se događa na domaćoj burzi, sve su oči ionako uprte u SAD”, slikovit je investicijski savjetnik Abacus brokera Dalibor Balgač. Tako se unatoč Molovoj obvezi da za svaku dionicu Ine isplati 2800 kuna ipak našao investitor koji je odlučili prodati za 2740 kuna (-1,14%) koliko je iznosila zadnja cijena. Tijekom jučerašnjeg dana, bilo je i onih dionica koje su ostvarile rast. Najveći skok je zabilježila dionica Hotela Živogošće( 16,3 posto), a daleko likvidniji Janaf upola manje odnosno 8,52 posto. Vjeran Filippi iz Adriatica Capitala kazao je da “nema govora o krahu burze jer nema slobodnog tržišta bez tržišta kapitala. Zbog toga smatram da se burze u svijetu moraju oporaviti, samo što je sad glavno pitanje vremena kada će se to dogoditi. Sigurno je da će se pojaviti investitori kad odluče da su cijene dovoljno niske. Situacija je malo drukčija u odnosu na slične krize iz bliske prošlosti jer je problem u financijskom sustavu u cjelini”.

HT na 240 kuna
S obzirom na potonuće svjetskih burzi koje je uslijedilo nakon odluke američkog Kongresa da odbije plan za spašavanje financijskog sektora težak 700 milijardi dolara, blizu dna se našla i fondovska industrija. Urednik portala portfolio.hr Iztok Likar kaže da je pred fondovskom industrijom teško razdoblje te da će upravo danas fondovi koji ulažu u SAD, Aziju i Europu doživjeti najveće negativne posljedice. Smatra da će bolje proći regionalno orijentirani fondovi jer je, primjerice, CROBEX u manjem minusu nego indeksi na zapadnim tržištima. Trenutačnu situaciju komentirao je predsjednik Uprave Agram Investa Emil Mihalina: “Izrazito volatilna vremena iziskuju konzervativniji pristup ulaganju”. Što se tiče fondova pod njihovim upravljanjem, Mihalina je kazao da Agram Invest već u samom startu nuđenjem konzervativnijih investicijskih fondova, mješovitog Agram TRUST i novčanog Agram CASH, reagirao na tržišne okolnosti. Također sama struktura ulaganja konzervativnija je od benchmarka iste vrste fondova. Ipak, u Agram Investu nisu tako nezadovoljni jer je “Agram TRUST u jeku najveće financijske krize u posljednjih 80 godina uspio ostvariti prinos od jedan posto u razdoblju u kojem je CROBEX pao za 16,5 posto što je zadovoljavajuće”. Takav razvoj na financijskim tržištima očekivali su i u ST Investu jer predsjednik Uprave Tomislav Tukić kaže: “Zbog velike volatilnosti kojoj smo izloženi već duže vrijeme i koja će očito vladati tržištem u bliskoj budućnosti smatramo da je jedino ispravno rješenje u strpljenju i čekanju”.

Cash pozicija
Dodaje da se to odnosi na zauzimanje izuzetno defenzivnih cash pozicija: “Mišljenja smo da je bolje propustiti desetak posto plusa nego biti iznenađen kao kad je primjerice Dow Jones pao više od 700 bodova”. Zbog takvog načina razmišljanja, odnosno defenzivne strategije, “kriza je umjereno djelovala na nas te su se naši minusi kretali od sedam do 18 posto”. Tukić smatra da je kriza koja je eskalirala najvećim bodovnim padom indeksa Dow Jones u povijesti zapravo rezultat izuzetno neodgovornog ponašanja u financijskom sustavu koji se iz SAD-a prenio na ostale dijelove svijeta. “Priča je trajala godinama da bi se u relativnom kratkom roku urušila”, komentira Tukić i napominje: “Svjedoci smo nestajanja najprominentnijih imena u financijskom sektoru, no kao i uvijek netko će maksimalno profitirati od ove krize. Velike američke banke poput JP Morgana i Bank of America koje preuzimaju propale banke zapravo su veliki dobitnici te će budući tržišni kolač dijeliti među znatno smanjenim brojem aktera na tržištu. Iako su sve glasniji komentari da intervencijom države u financijski sektor gubimo glavne naznake slobodnog tržišta, čini se da je paket spasa od 700 milijardi američkih dolara jedino rješenje u ovom trenutku. Ako ta velika financijska injekcija kontrolirano prodre u tržište, velika je vjerojatnost da će posrnula američka ekonomija dobiti velik pozitivan impuls”.

Smjer kretanja
Isti smjer razmišljanja imaju i u Ilirika Investmentsu jer Vjeran Jureša smatra “da se situacija na tržištima kapitala u SAD-u neće promijeniti sve dok investitori ne vide čvrste odluke u potpori tržištu kapitala od američke vlade te Feda”. Dana 29. rujna tri fonda pod upravljanjem Ilirike zabilježila su sljedeće gubitke od početka godine: Ilirika jugoistočna Europa (JIE) 35,02 posto, Ilirika jugoistočna Europa Balanced (JIEB) 23,86 posto te Ilirika Azijski tigar (ATG) 32,95 posto. Vjeran Jureša kaže da je teško procijeniti kako će se tržišta kapitala kretati u budućnosti te mogućnost prelijevanja krize iz financijskog u realni sektor. “Mi smo već početkom godine smanjili izloženost dionicama s obzirom na smjer kretanja tržišta te svjetskog gospodarstva”, dodao je.

Dojava o bombi

Lažna uzbuna
Petnaestak minuta prije početka trgovanja Zagrebačka burza primila je telefonsku dojavu da je u njezinim prostorijama postavljena eksplozivna naprava. Odmah nakon dojave o bombi policija je pregledala prostorije Burze te se pokazalo da je dojava bila lažna.
Promet
Sudeći po vremenu dojave očito je da je nečija namjera bila odgoditi trgovanje, no s Burze poručuju da tijekom cijelog postupka ni u jednom trenutku nije došlo do prekida trgovine niti je dojava na bilo koji način utjecala na redovito funkcioniranje tržišta. Štoviše, ističu na burzi, kako je u prvih sat vremena trgovine ostvaren promet od 40 milijuna kuna.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište