Slovenija kreće s primjenom osobnog stečaja 1. listopada ove godine po Zakonu o financijskom poslovanju, postupcima zbog invsolventnosti i prisilnoj likvidaciji.

Taj je propis u susjednoj državi stupio na snagu početkom ove godine, a primjena će pokazati hoće li slovenskoj administraciji poslužiti da zahvati imovinu mnogih vlasnika uspavanih poduzeća. Riječ je o brojnim tvrtkama osnovanim početkom 90-ih po tzv. Markovićevom zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća. Prestale su davno raditi, a ostavile su iza sebe obveze prema državi. U Hrvatskoj je nad takvim privrednim subjektima provedena masovna likvidacija, a Slovenija to pitanje do danas nije riješila. Problem je godinama bubrio, a organizirana administracija držala je ipak sve vrijeme ta dugovanja aktivnima. Procjenjuje se da danas u našoj zemlji postoji između 10 i 15 tisuća građana koji duguju državi golemi novčani iznos. Kako je zakonsko rješenje pronađeno, pitanje naplate nakon 20-ak godina izgledno je uz pomoć skrbnika koje bi nadležni organi postavili dužnicima. Dok će se u Sloveniji, čini se, novi institut osobnog stečaja najprije koristiti za namirenje državnih tražbina protiv velikog broja građana, uključujući i obrtnike, u Hrvatskoj ga se ovih dana priziva po inerciji, a svi bi zapravo htjeli preko njega ostvariti svoj parcijani interes. Bankari se, kako sami tvrde, nadaju efikasnijem instrumentu naplate, sindikati bi htjeli ostvariti zaštitu dužnika, a stečajni upravitelji bi htjeli biti skrbnici zbog bolje zarade. Dužnicima ne bi osobni bankrot donio spas, a oni bi praktički izgubili i imovinu i poslovnu sposobnost u financijskom smislu. Ne bi mogli ni živjeti od skrbnika koji bi provjeravali svaki odlazak u dućan po kruh i mlijeko. Država bi također bila na gubitku, među ostalim jer bi morala financirati sudski aparat za provođenje osobnih bankrota. Zato bankari, iako nisu protiv zakona, o toj temi najkometentnije raspravljaju. Traže da se najprije procijeni učinak takvog zakona. Predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček kaže da osobni stečaj, kao krajnje rješenje za prezaduženost, za banke znači oblik jačanja dužničke odgovornosti. Prema sadašnjem stanju, doticao bi najviše 15.000 građana koji ne ispunjavaju svoje kreditne obveze. Ni u mnogoljudnijoj Francuskoj, gdje je Bohaček živio, nema mnogo slučajeva bankrota fizičkih osoba. Svake se godine pojavi 180.000 zahtjeva, ali u većini slučajeva banke i dužnici dogovore plan otplate, pa tek 20.000 Francuza završi u bankrotu s teškim posljedicama. Tada se oduzima imovina i prodaje se, a ostaje im odjeća, namještaj i automobil pod uvjetom da dokažu da im treba za posao.