Propadanje kreditnog tržišta, stečaji nekih od najvećih globalnih financijskih institucija, kao i kriza koja trese najjača svjetska gospodarstva činjenice su koje nisu previše utjecale na tržište luksuznih dobara. Za to tržište svakako neće biti problema u budućnosti budući da bilježi dvoznamenkaste stope rasta. Datamonitor predviđa da će globalni izdatak na luksuzne proizvode dosegnuti sjajnih 450 milijardi dolara do 2012. godinu. Prema njegovu izvješću, brojka se odnosi na maloprodaju luksuznih dobara odnosno odjeće, modnih dodataka, nakita, satova, parfema i kozmetike prema brendovima s jakom prisutnošću diljem svijeta. Smatraju da će tržište koje je u 2007. vrijedilo 263 milijarde dolara ubilježiti rast od 71 posto do 2012. godine.

Tomu svjedoče i najveći svjetski modni konglomerati kao što je LVMH (Moet Hennessy Louis Vuitton) ili PPR pod čijim se okriljima nalaze najpoznatiji svjetski brendovi, a koji se ne bore s padom potražnje. Jedina borba koja pred njima stoji jesu širenje i nove akvizicije. Razlog tomu jesu svakako brzorastuća tržišta, kao što su Kina, Indija i Rusija. Rast standarda u tim zemljama generira visoku potražnju za visokom modom i luksuznim dobrima čemu svakako nastoje udovoljiti velike kompanije. Primjerice, talijanske kompanije koje se većinom nalaze u rukama pojedinih obitelji unatoč iznimno nepovoljnom razdoblju za takav potez izlaze na tržište inicijalnih javnih ponuda kako bi skupile sredstva i tako iskoristile trenutak za zaradu na gladnim tržištima. U najbližoj budućnosti bi to mogli učiniti Giorgio Armani, Prada, Dolce & Gabbana, Roberto Cavalli and Salvatore Ferragamo. U međuvremenu, vodeće talijanske kompanije kao Mariella Burani Fashion Group, Benetton Group, Luxottica, Bulgari, Safilo, Tod’s i Geox rade na implementaciji strategija kojima će generirati vrhunski rast i profitabilnost širenjem na brzorastućim tržištima te kontrolom nad distribucijskim kanalima. Primjerice, visoke cijene nafte učinile su rusku ekonomiju zdravijom. Mnogi stanovnici Rusije danas si mogu priuštiti super luksuzne stvari jer prema zadnjim podacima čak se 15 tisuća Rusa može kategorizirati kao multimilijunere, a do kraja godine bi se ta brojka mogla popeti na 20 tisuća. Takav razvoj situacije povećao je potražnju za luksuznim dobrima unatrag tri godine za 200 posto. Kina broji čak 300 tisuća milijunera, a brojka se povećava svakodnevno. Populacija od 1,3 milijarde ljudi dugo je gladovala za luksuzom.

Otvaranje Kine
Nedavno otvaranje Kine prema uvozu iznjedrilo je brojku od šest milijardi dolara potrošenih na luksuzna dobra, a Goldman Sachs predviđa da će potrošnja luksuznih dobara u Kini porasti sa 12 na 29 posto do 2015. godine. Ako se predviđanje ostvari, Kina će se smjestiti na drugo mjesto svjetskog tržišta luksuznih dobara, vrijednog 80 milijardi dolara godišnje, a odmah iza Japana. Europske kompanije iz segmenta luksuznih dobara su u protekle tri godine ubilježile dvoznamenkasti organski rast prodaje, u prosjeku za 12 posto, a 2007. je bila najbolja godina jer je prodaja rasla za 14 posto. Valutna kretanja su imala negativan efekt u toj godini, što su te kompanije iznimno dobro pokrile. Očekuje se da će globalna ekonomska kretanja imati utjecaja u ovoj godini te da će postotak organske prodaje pasti na stopu od deset posto. Potvrđuje se to i brojkama za prvi kvartal, prema najdostupnijim informacijama, iako je stopa rasta u tom razdoblju bila nešto viša od deset posto. Također, s obzirom na tržišna kretanja do kraja poslovne 2008. godine očekuje se jači negativni utjecaj valutnih kretanja posebice na kompanije koje posluju u švicarskim francima, primjerice, Swatch Group. Premda se izbjegava spominjati, tržište luksuznih dobara zahvatio je i utjecaj transformacije na jednom drugom nivou. U usporedbi sa ’60-im godinama prošlog stoljeća kada je, primjerice, luksuzna odjeća bila pristupačna samo nekolicini sofisticiranih bogataša, ta je tržišna niša danas postala dostupna svima. Dakle, porastu tog tržišta pomaže i redefiniranje pojma kvalitete i ekskluzivnosti. Danas se bočica slavnog parfema “No. 5” pod brendom Coco Chanel prodaje svaki 30 sekundi. Preokret lagano započinje još sa Yves Saint Laurentom i njegovom cjenovno dostupnom Rive Gauche linijom, a puni zamah dobiva 1980. kada se obiteljski dizajnerski biznisi preobražavaju u masivne korporativne konglomerate kao što je LMVH sa 50 brendova. Danas se to tržište konsolidiralo te se otprilike 60 posto biznisa koncentriralo u 35 luksuznih brendova. Tako se visoko profitabilna luksuzna industrija utemeljila na svojevrsnom paradoksu. Jednom kad se proglasila raritetnom i rijetko dostupnom, ostala je znana kao takva da bi se potom demokratizirala u robu svima dostupnu. Širenjem distribucijskih kanala na način da se na svakom aerodromu mogu kupiti Gucci cipele, te masovnim marketingom s korištenjem slavnih lica industriji je osiguran uspjeh. Dakako, na uspješnost industrije, kao i svi drugi trendovi, utjecao je i premještaj proizvodnje u zemlje sa jeftinijom radnom snagom. Primjerice, Louis Vouiton je najavio otvaranje tvornice cipela u Indiji dok Armani koristi kinesku radnu snagu.

Višestruka zarada
Oni koji su uspjeli zadržati proizvodnju u Europi često profitiraju na ilegalnoj radnoj snazi tako da se torbica s realnom cijenom od 120 dolara u skupom dućanu proda po deset puta većoj cijeni. Pitanje zaliha u ovoj je industriji riješeno otvaranjem tzv. outleta. Prošlosezonska roba prodaje se po iznimno nižoj cijeni, no još dovoljno visokoj da proizvodnja ostaje isplativa. Isplativost i rast luksuzne industrije osigurana omasovljavanjem potrošača betonirana je i preuzimanjem dijela tržišnog kolača od brendova za tzv. srednju klasu. I domaća je metropola postala poprište širenja dućana s luksuznim odjevnim predmetima. Nakon Escade, svoja su prodajna mjesta otvorili brendovi kao što su Prada, Kenzo, Armani, Cavalli, Victoria Secret, Patrizia Peppe i mnogi drugi, dok hrvatske šopingholičarke s nestrpljenjem očekuju Dolce & Gabbanu.

Shopping

Louboutin najpoželjnije cipele
Luxury Institute napravio je istraživanje među najbogatijim američkim potrošačicama. Najluksuznijim brendom ženskih cipela u SAD-u je proglašen Christian Louboutin koji se od ostalih brendova razlikuje svojim crvenim potplatima. Milton Pedraza, izvršni direktor Luxury Institutea, komentirao je: “Tržište luksuzne ženske obuće je zatrpano što razlikovanje pojedinog brenda čini teškim. Christian Louboutin se uspio izdvojiti jedinstvenim dizajnerskim potpisom, što su bogatije žene spremne platiti.” Na drugom se mjestu našao Manolo Blahnik, proslavljen u kultnoj televizijskoj seriji “Seks i grad”, a treće mjesto zauzele su cipele s potpisom Hermes.

Najbolja kupovina u Bergdorfu
Prema Indeksu koji mjeri iskustvo potrošača luksuznih dobara (LCEI), a koji izračunava Luxury Institute, naprestižniji luksuzni dućan je Bergdorf Goodman. Dućan sa slavne Pete Avenije potukao je Neiman Marcus, Nordstrom, Barneys New York i Bloomingdales. Dućan je najpopularniji među ženama s više od 50 godina koje zarađuju između 150 i 199 tisuća dolara. Titulu najkvalitetnijeg shopping mjesta zaslužio je zbog “najboljeg potrošačkog iskustva te sjajnom uslugom”.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište