Sedamsto milijardi dolara vrijedan plan američkog ministra financija Henryja Paulsona za spašavanje tamošnjeg financijskog sustava i stabilizaciju banaka mogao bi nacionalni dug SAD-a podići na najvišu razinu još od 1954. godine.

Takav scenarij predstavlja ozbiljnu prijetnju interesu stranih ulagača za američke državne obveznice. Plan, kojim bi se od financijskih institucija otkupili problematični vrijednosni papiri, podigao bi dug na razinu višu od 70 posto bruto nacionalnog dohotka, dok bi proračunski deficit skočio na rekordnu razinu – višu od bilijun dolara iduće godine, predviđaju ekonomisti. SAD je posljednji puta dugovao više od 70% bruto domaćeg proizvoda (BDP) nakon Drugog svjetskog rata kada je zemlja plaćala troškove ratovanja. To bi značilo da bi svaki građanin SAD u prosjeku dugovao oko 37 tisuća dolara. Problem za najveće svjetsko gospodarstvo predstavlja optencijalni rast kamata na obveznice kojim bi se pokušali privući investitori koji ionako ne pokazuju interes za problematično američko gospodarstvo. Takva situacija pridonosi padu vrijednosti američkog dolara u odnosu na druge svjetske valute. Stručnjaci već komentiraju kako je tržište “vrlo, vrlo negativno” zbog mogućeg razvoja događaja te da “stranci vjerojatno više neće biti zainteresirani za ulaganje u američku imovinu”. Bruto američki vanjski dug ove je godine dosegnuo 9,6 bilijuna dolara što predstavlja 68% bruto domaćeg proizvoda. Uz to, ministarstvo financija već posuđuje novac Saveznim rezervama (Federal Reserve, Fed) u njihovim pokušajima da plasiraju dodatnu likvidnost na tržište. Ministarstvo je prošlog tjedna najavilo prodaju kratkoročnih zapisa u vrijednosti 200 milijardi dolara. Procjena deficita američkog proračuna za iduću godinu trenutno se kreće oko 500 milijardi dolara no ako se u potpunosti realizira Paulsonov plan, taj bi deficit mogao skočiti i na zapanjujućih bilijun dolara.