Nakon velikog uspjeha fondova angažiranih pretežno na tržištima istočne Europe na njemačkom se tržištu kapitala razmatraju mogućnosti daljnjeg razvoja tog tržišta. Još je dosta onih koji su skeptično promatrali konvergencijski proces novih kandidata Europske unije te propustili profitirati od razvoja tržišta u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj. Rast na najvećim burzama novih kandidata Europske unije mogao bi tako privući interes nekih njemačkih investicijskih kuća. Naime, nije ostalo nezapaženo da je rumunjski BET-Index od siječnja 2004. godine utrostručio vrijednost (350 posto) i da Crobex i SOFIX (Sofijska burza) s više od 170 posto u istome periodu svojim rastom prestižu alternativna tržišta. Sve bolji kreditni rejtinzi i početak pregovora s Rumunjskom, Bugarskom i Hrvatskom otvaraju nove perspektive njemačkim investitorima. Pored rastućeg broja fondova investiranih u dionice istočne Europe, sada se prvi put na njemačkom tržištu pojavljuje fond koji će ulagati u baltičke i balkanske zemlje.

Hrvatska u fokusu
Od 15. ožujka u Njemačkoj se može kupiti fond pod imenom Berenberg-Balkan-Baltikum-Universal-Fond. Taj fond kojim upravlja 30 godina staro društvo Universal Investment ulaže s kapitalom od 39 milijuna eura. Nakon Estonije s udjelom od 4 posto u fokusu ovog fonda na drugome mjestu nalazi se Hrvatska. Menadžeri svjesno raspoređuju kapital u više zemalja jer tržišta nisu dovoljno likvidna pa se većim pozicijama ne može lako trgovati. Hrvatska burza ima primjerice tržišnu vrijednost od 10,9 milijardi dolara (svaka kompanija u Dow Jonesu ima veću tržišnu vrijednost). Rizik niske likvidnosti tržišta i rizik deviznog tečaja djelomično se osigurava derivatima, a dijelom ograničavanjem kapitala povećavanjem ulazne naknade (trenutno 5,5 posto). Uspjeh ovomu novom fondu jamči činjenica da je više od pola Universal Investment fondova u razdoblju od tri godine izvedbom uspjelo prestići benchmark, što je na njemačkom tržištu rijetkost. U istom periodu se od svih UI fondova po prinosu najviše ističe Berenberg-Hellas-Olympia UI koji je ulažući u Grčku dosegao prinos od 160 posto. Oni koji su odlučili svoj kapital investirati u Berenberg-Balkan-Baltikum-Universal-Fond sigurno će ih zanimati da investicijske odluke tog fonda direktno profitiraju od iskustva uspješnoga Berenberg-Hellas-Olympia UI menadžmentskog tima. Universal Investment GmbH trenutno raspolaže s kapitalom od ukupno 2,7 milijardi eura raspodijeljenim na 78 fondova. S Balkan-Baltikum-Universal-Fond će Universal Investment proširiti već šareni spektar ponude. Ovaj inače visoko rizičan fond pružit će njemačkim privatnim investitorima mogućnost natprosječnog profitiranja od zemalja pristupnica EU. Interesantno je i to da je fond postavljen samo mjesec dana nakon što je austrijska burza uvela South-East Europe Traded Index (SETX) koji obuhvaća 14 dionica jugoistočne Euope (Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Bugarska). Budući da se većina fond-menadžera orijentira po benchmarku pokušavajući ga izvedbom prestići, ustroj SETX indeksa mogao bi se shvatiti i kao signal za buduće fondovske konstrukcije. Od hrvatskih dionica je uz Podravku i Ericsson NT (svaka po 2,23 posto) farmaceutski gigant Pliva (15,77 posto), jedna od najjačih sastavnica tog indeksa. Autrijski East European fondovi su već odavno prepoznali trend pa su svoje portfelje orijantirali u korist Rumunjske, Bugarske i Hrvatske. Thomas Farthofer, fond-menadžer bečkog BAWAG P.S.K. Osteuropa Stockfunda, smatra kako bi za održavanje prosječnoga godišnjeg prinosa fondovi morali sve više prodirati na istok Europe.
Njegov fond se može pohvaliti prosječnim prinosom od 40 posto. Slični njemački fondovi se također krase sličnim uspjehom. Takve zahtjeve imaju investitori i na Balkanu. Ova tržišta imaju, u usporedbi s istočnom Europom (prosjek po CECE-Indexu je 14,1), povoljan P/E omjer (kod hrvatskih većih kompanija je prosjek oko 12,5).

Skandinavski patent
Inače su balkanski fondovi dosad bili specifični za skandinavske investicijske kuće koje su se, upoznavši se s potencijalom baltičkih zemalja, prve usudile osnovati fondove investirane isključivo u baltičke regije (finski Evli Baltic s prosječnim prinosom od 39 posto i švedski Hansa Baltic Growth s godišnjim rastom od 24 posto u istom periodu). Očito ohrabreni uspjehom skandinavske su investicijske kuće odlučile postaviti i fondove koji investiraju isključivo u balkanske zemlje kao jedinu regiju čiji investicijski potencijal i rizik doseže onaj u baltičkim zemljama. Pored baltičkog fonda je East Capital u listopadu 2004. osnovao East Capital Balkan fond. Taj fond je 2005. postigao prinos od nevjerojatnih 70,4 posto i time prestigao godinu dana stariji Gustavia Balkan fond. Zanimljivo je da su oba fonda nakon velikog udjela u turskom bankovnom sektoru jako (14 i 22 posto) investrani u hrvatskim dionicama.

Marko Mujan, fond-analitičar Standard&Poor’s

Stižu i fondovi DWS-a i DIT-a?

Za hrvatsko tržište dionica ovaj bi korak Universala mogao signalizirati konačni preokret u politici njemačkih investicijskih društva. Do sada su njemački investitori svoj kapital preko istočnoeuropskih fondova većinom ulagali u Rusiju, Poljsku, Češku, Mađarsku i Tursku. Hrvatska je od većine njemačkih fondova više-manje ostala nezapažena. O uspjehu Balkan-Baltikum-Universal-Fonda ovisi hoće li veće investijske kuće kao DWS (s više 110 mlrd. eura kapitala) ili DIT (35 mlrd.) otvoriti sličan fond. Za sada se možemo nadati da menadžeri velikih istočnoeuropskih fondova kao što je Templeton Eastern Europe Fund (trenutno raspolaže s kapitalom od 1,7 mlrd. eura) dijele mišljenje Thomasa Farthofera te prepoznaju potencijal hrvatskih kompanija.