Barel nafte će se sljedećih godina možda prodavati za 80 do 140 dolara, no situacija na tržištu će najverovatnije ostati i dalje napeta, ističe se u analizi Europske komisije (EK).
Prema toj analizi, pad potražnje nafte nije previše vjerojatan, štoviše, potražnja za tom osnovnom energetskom sirovinom bi 2030. godine mogla biti za oko 50 posto veća nego prošle godine. Naglo poskupljenje nafte, prema mišljenju EK, stajao je Europsku uniju (EU) od 2004. godine do danas oko 425 milijardi eura, koje su usmjerene na bankarske račune energetskih kompanija. Ove godine su cijene nafte 11. srpnja skočile na rekordnih 147,27 dolara za barel, ali je potom počeo njihov nagli pad pri čemu je barel pojeftinio za trećinu od te najviše vrijednosti, da bi pao na ispod 100 dolara. Štoviše cijena nafte je na američkom tržištu u utorak pala na sedmomjesečni minimum od 92,30 dolara, dok je na tržištu u Londonu barel nafte u utorak stajao 91,95 dolara. Prema izračunu Europske komisije, rast cijena nafte u razdoblju između 2004. i 2008. doveo je do pada realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u EU za 1,25 posto u ovoj godini, dok će, iz istog razloga, kako se prognozira, dogodine pad BDP-a biti oko 1,75 posto. Skuplja nafta bi samo ove godine mogla povećati potrošačke cijene u EU za 2,75 posto, dok bi skok tih cijena iduće godine trebao biti još veći, odnosno 3,5 posto. “Ako bi se održao ovaj značajan pad cijena nafte u odnosu na rekordnu razinu, to bi dovelo do smirivanja inflacije u narednim mjesecima.
(Pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu