Bosna i Hercegovina jedina je zemlja od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije u kojoj već osam godina postoji Islamsko bankarstvo. Premda bez zakonskog uporišta tu vrstu financijskih usluga od 2000. godine jedina pruža Bosnia bank International, čiji su osnivači Islamic Development Bank sa 45,46 posto vlasničkog udjela, Dubai Islamic Bank sa udjelom od 27,27 posto i Abu Dhabi Islamic Bank sa 27,27 posto vlasništva. Generalni direktor banke Amer Bukvić kaže kako im je plan poslovanja proširiti na cijelu regiju, uspostaviti most između zemalja regije i zemalja Organizacije konferencije islamskih zemalja (OIC) te osigurati financijsku suradnju sa svijetom s kojim je bivša Jugoslavija imala najbolje ekonomske odnose, a to su zemlje “nesvrstanih” i članice OIC-a. BBI je u prošloj poslovnoj godini ostvario dobit od 704.000 KM, dok ukupna imovina i vlasnička glavnica banke (aktiva) iznosi 156,6 milijuna KM. Rast i poslovanje Bosnia bank International usporava činjenica da islamsko bankarstvo u BiH još nije zakonski regulirano, čemu su se, u dva navrata, usprotivili hrvatski i srpski zastupnici.

Interes klijenata
“Mi poslujemo tako što pokušavamo napraviti zamjenske proizvode i usluge, koji su u skladu i s islamskim načelima i s postojećim Zakonom o bankama u FBiH. Legalizacijom islamskog bankarstva u BiH imali bismo puno efikasnije i za građane povoljnije uvjete korištenja naših proizvoda”, kaže Bukvić. Islamsko bankarstvo još je tabu, o njemu postoje različite predrasude. Poslovanje prema islamskim načelima u bankama ne znači da su ti proizvodi namijenjeni isključivo pripadnicima jedne vjerske ili nacionalne skupine, objašnjavaju u BBI-u. Naročit interes klijenata za poslove s islamskim bankama može se osjetiti u vremenu bankarskih kriza. Kada druge banke posežu za dizanjem stopa, tada su islamske banke, bez obzira na svoj interes, vezane za ugovore koji im onemogućavaju promjenu uvjeta poslovanja. Jedan od njih je Mušareka. Riječ je o ugovoru o poslovnom partnerstvu prema kojem banka i klijent ulažu novac u zajednički poslovni poduhvat i razmjerno ulogu dijele dobitak i gubitak. Mudareba je pak vrsta partnerstva gdje jedan partner (banka) daje novac, a drugi (klijent) rad. Onaj koji daje rad nema pravo sudjelovati u upravljanu, a eventualni gubitak snosi isključivo banka jer klijent ništa ne investira. Gubitak koji on snosi je to što je njegov rad bio uzaludan.

Godišnji rast od 15 posto
Murabaha ili prodaja po narudžbi je vid islamskog financiranja gdje banka kupi za klijenta određenu robu i proda je po kupljenoj cijeni uvećanoj za određenu proviziju. Tu su još i Istisna (financiranje zanatlija), Idžara (leasing) itd. Islamsko bankarstvo danas obuhvaća tržište vrijedno 500 milijardi dolara i ostvaruje godišnju stopu rasta od 15 posto. Stoga, kaže Bukvić, nije čudno da se sve više prihvaća i u zapadnim zemljama: London je primjerice već prepoznatljiv kao islamski financijski centar u Europi, na Harvardu je formiran Institut za islamsko bankarstvo, a na nekoliko engleskih sveučilišta postoje postdiplomski studiji iz islamskog bankarstva, američka Citigroup banka otvorila je također prozor islamskom bankarstvu, pa je formirala City Islamic Bank, to je napravio i engleski HSBC, formirajući Amanet Finance te nizozemski ABN AMRO i Deutsche Bank. Direktor BBI-a Amer Bukvić kaže kako bi legalizacija islamskog bankarstva u BiH otvorila put za dolazak novih banaka s velikim i sigurnim kapitalom.